"Trenutačna razina AI pismenosti iskazana putem AI indeksa izgleda ovako: visoku razinu ima 24%, nisku 17% te srednju 59% građana. S obzirom na to da su rezultati u 2023. bili sljedeći; visoka razina 19,3%, niska 26,2% te srednja 54,5% građana, vidljivo je da se visoka razina AI pismenosti povećala za skoro 5%, a istovremeno se niska razina smanjila za nekih 9%. Nije loše, Hrvatska!"
Pokazuju to rezultati drugog ispitivanja javnog mnijenja u sklopu znanstveno-stručnog projekta "Percepcija umjetne inteligencije u RH" koji su prezentirani sredinom listopada u prostorijama veleučilišta Effectus.
Ispitivanje se provodi na reprezentativnom uzorku opće populacije u sklopu prvog transverzalnog nacionalnog istraživanja o percepciji AI u RH, a cilj projekta jest definiranje i praćenje ključnih pokazatelja te definiranje odgovarajućih korelacija i mogućih kauzalnosti primjenom znanstvenih metoda.
Uz rast AI pismenosti, poznavanje gotovo svih pojmova koji čine kompozitni AI indeks slično je kao i 2023. ili u blagom porastu (npr. AI/umjetna inteligencija; tehnologija za prepoznavanje lica; deep fake i dr.). No, i ove godine zanimljivo je proučiti rezultat uvrštavanja nepostojećeg pojma "neuralne turbine" među "legitimne" AI pojmove. Moglo bi se reći da je rezultat poznavanja tog nepostojećeg pojma posljedica kombinacije pristranosti prekomjernog samopouzdanja i pristranosti dostupnosti te smo, naravno, pozitivne odgovore "penalizirali". Ali, ove godine je na pitanje: "Koliko dobro poznajete sljedeće (AI) pojmove?", znatno manji broj građana odgovorio da "dobro poznaje/površno poznaje/zna samo po nazivu" nepostojeći pojam "neuralne turbine": 36,4% (2024.) vs. 65% (2023.). I to govori u prilog tezi o većoj AI pismenosti u 2024.
Ako pogledate rezultate u vezi razine korištenja AI-ja, i razina AI korištenja se povećala; 25% (2024.) vs. 14% (2023.). Ove godine je određen broj građana označio i odgovor: "AI je postao/neophodan je za moj rad/svakodnevni život" (1%). Zanimljivo.
Pogledate li pak rezultate u vezi razine korištenja AI-ja – ipak "samo" 25% građana koristi AI – te bi se moglo postaviti pitanje: što podrazumijevaju pod pojmom AI? Naime, poznato je da se AI nalazi svuda oko nas, primjerice u smarftonima i to u mnoštvu aplikacija (npr. filteri). Tim više je važno pojašnjavati što je sve AI te gdje se i na koje načine danas koristi svakodnevno. Treba napomenuti da postotak korištenja AI-ja raste na 41% (ako se uzmu u obzir i građani koji su isprobali, ali ne koriste AI). Prošle godine je taj (prošireni) postotak bio 28%. No, iako se smanjuje, ipak još uvijek vrlo visok postotak građana kaže "čuo/la sam za AI, ali nisam ga koristio/la"; 55% (2024.) vs. 62% (2023.).
I sad slijedi jedna zanimljiva kontradiktornost, s obzirom na sve prethodno navedeno.
U vezi korištenja AI alata (Chat GPT, Midjourney i dr.) – samo 35% građana izjavilo je da "koristi ili su koristili" AI alate (u odnosu na 42% 2023.). Dakle, smanjio se broj građana koji koriste AI alate, a povećao se postotak građana koji "nisu upoznati s time" (s AI alatima – 45% 2024. vs. 38% 2023.). S druge strane, kao i 2023., postoji nerazmjer u "AI korištenju" (25%) i "korištenju AI alata" (35%). Mogli bismo postaviti hipotezu da je 2023. AI bio više hype, a vjerojatno se na ovogodišnji rezultat reflektira i korištenje AI-ja u nizu drugih rješenja.
Kod onih koji koriste AI alate, i dalje znatno prevladava "korištenje AI alata u privatne svrhe" – 50% (53% u 2023.). U istraživanju koje su proveli Microsoft i Linkedin, 78% AI korisnika "nosi svoj vlastiti AI alat na posao" (BYOAI). Hm, mogli bismo to sagledati s aspekta informacijske i cyber sigurnosti, ha? Hm… Osim toga, implicira li taj postotak da zaposlenici žele koristiti AI alate, ali poslodavac "nije to riješio" ili "omogućio"?
AI alati najviše se koriste za prevođenje teksta (66%), chat/čavrljanje s AI-jem (63%) te pisanje teksta (60%), a i dalje najmanje za pisanje računalnog koda (22%). Dakle, prevođenje je s prošlogodišnjeg drugog mjesta (55%) preuzelo primat. No, zabrinjavajući je skok s trećeg (53%) na drugo mjesto (63%) chata/čavrljanja s AI-jem. Je li to posljedica usamljenosti? Indicira li taj podatak možebitni problem u vezi mentalnog zdravlja?
Vrlo su zanimljivi i razlozi nekorištenja AI alata. Naime, 2023. godine su u sličnim postocima to bili odgovori "ne znam koristiti", "ne zanima me" i "nemam potrebe". Ove, 2024. godine porastao je postotak građana koji "nemaju potrebe" koristiti AI alate (49% 2024. vs. 32% 2023.), uz smanjenje onih koji "ne znaju koristiti AI alate" (21% 2024. vs. 31% 2023.) te onih koje "to ne zanima" (30% 2024. vs. 37% 2023.). Postavlja se pitanje zašto gotovo polovica građana nema potrebe koristiti AI alate?
U kontekstu tog podatka, sagledajte sljedeći podatak (novo pitanje dodano 2024.): većina AI korisnika nije zainteresirana za plaćanje korištenja naprednih AI alata ili mogućnosti (49%). Samo 5% građana trenutačno plaća korištenje, a 24% građana to razmatra u sljedećih šest, odnosno 12 mjeseci.
Pridonose li ti podaci rezultatima istraživanja (ili ih objašnjavaju) "The State of Generative AI in Global Business: 2024 Benchmark Report": "63% tvrtki planira povećati ulaganja u umjetnu inteligenciju u 2024. godini, što je pad s 93% u 2023. godini, dok će 36% tvrtki zadržati trenutačnu razinu ulaganja u umjetnu inteligenciju, što je porast sa 6% prošle godine"? Dodatno, "financijski povrati na AI projekte bili su razočaravajući… samo 25% planiranih ulaganja u AI je u potpunosti implementirano".
Asocijacije uz AI su (i dalje) više negativne nego pozitivne
I ove godine građani su više naveli "negativnu" (neizvjesnost i zabrinutost) nego "pozitivnu" (korisnost i ushićenje) asocijaciju (omjer je 58,7% naspram 30,6%). U 2023. je taj omjer bio; 60% naspram 30%. Zašto? Jedna od hipoteza jest nedovoljno poznavanje AI-ja jer ste tada u "tamnoj sobi gdje je mračno i ne vidite" pa ste više rezervirani i defenzivni. Tu hipotezu dodatno potvrđuju stavovi ispitanika o AI-ju. Općeniti stav prema AI-ju identičan je kao i 2023. godine – nešto više negativan (30%) nego pozitivan (23%), ali zapravo je velika većina i dalje neopredijeljena (46%).
Očekivani dugoročni učinak AI-ja na društvo vrlo je sličan rezultatima iz 2023. godine te je također malo više negativan (19%) nego pozitivan (14%), ali isto uz vrlo velik broj odgovora "podjednako" (53%).
No, pogledajte rezultate istraživanja o zabrinutosti građana u SAD-u (Pew Research Center): zabrinutost raste – građani su "više zabrinuti nego uzbuđeni" u vezi porasta korištenja AI-ja u svakodnevnom životu. 37% Amerikanaca je bilo "više zabrinuto nego uzbuđeno" 2021. godine, 38% 2022., a čak 52% 2023. godine. Još nešto. Taj je porast zabrinutosti izraženiji kod onih koji bolje poznaju umjetnu inteligenciju.
U RH, kao i 2023. godine, "neopredijeljenost" se provlači u mnogim pitanjima te bi se moglo reći da većina građana RH u vezi AI-ja i dalje "zauzima stav". Svi prethodni rezultati upućuju na potrebu jedne vrste AI kampanje s ciljem osvješćivanja, pojašnjavanja, debatiranja te općenito "stavljanja na stol" svih tema vezanih uz AI. No, u to treba, osim tehnoloških stručnjaka, uključiti i sociologe, antropologe, psihologe i dr., široki spektar "horizontalnih" eksperata. Rezultati također upućuju na izazove edukacije o AI-ju.
Jedan od rezultata istraživanja "Edelman Trust Barometer 2024" jest da "put prema AI prihvaćanju leži u objašnjavanju koristi za građane i društvo – ispitanici koji nisu pretjerano oduševljeni rastućom upotrebom umjetne inteligencije rekli su nam da bi se osjećali bolje kada bi bolje razumjeli tehnologiju, kada bi bili sigurni da će tvrtke temeljito testirati AI te kada bi znali da će se uzeti u obzir oni koji su negativno pogođeni."
Stoga se postavlja pitanje informiranosti građana u vezi AI-ja. Izloženost informacijama o AI-ju (u posljednjih 6 mjeseci) je vrlo značajna s obzirom na to da je velika većina izložena informacijama o AI-ju bez obzira na intenzitet te izloženosti (kao i 2023. samo 13% ispitanika nije bilo izloženo informacijama o AI-ju).
Većina ispitanika zamjećuje podjednak broj pozitivnih i negativnih objava (72% u odnosu na 66% 2023.), dok njih 17% zamjećuje više pozitivnih, a 11% njih više negativnih objava.
U vezi utjecaja AI-ja na pojedina područja, velika je zabrinutost za nestajanje poslova; 49% ispitanika smatra da će nestati mnogo poslova u odnosu na one ispitanike (10%) koji smatraju da će nastati novi poslovi. Rezultati su identični kao i 2023. godine.
Naravno da će i nestajati i nastajati poslovi, no između te dvije alternative uvelike prevladava pesimističnija.
U RH su u fokusu međuljudski odnosi za koje čak 72% ispitanika smatra da će AI na njih negativno djelovati (isto kao i 2023.). To je zasigurno važna i široka tema o kojoj moramo razgovarati, pogotovo uz postojeći mikrotrend "socijalizacije s ChatGPT-jem" ili nekim drugim LLM-om (to je ono čavrljanje koje sam prethodno spomenuo). Građane najviše brine utjecaj AI-ja na privatnost; negativan stav ima 79% ispitanika (porast od 2% u odnosu na 2023.). Kad isključimo neodlučne, u minusu su (+ vs. -): obrazovanje; zdravstvena skrb; međuljudski odnosi i privatnost. Zanimljivo je to sagledati u kontekstu visokorizičnih AI primjena navedenih u EU AI Aktu.
Ali, nije sve negativno.
Više građana smatra da prilike i prednosti (36% u odnosu na 33% 2023.) proizvoda i usluga koji koriste AI nadmašuju prijetnje i rizike (24% u odnosu na 24% 2023.).
Stoga je nužno permanentno postavljati pitanje: što trebamo učiniti da maksimiziramo benefite i minimiziramo rizike umjetne inteligencije?
Dodatni poticaj jest odgovor na pitanje o povjerenju u AI sustave: 15% je više onih koji ne vjeruju AI sustavima (35% vs. 20%). Prošle godine to je izgledalo ovako: 20% je više onih koji ne vjeruju AI sustavima (39% vs. 19%). Dakle, vidljivo je da se jaz smanjuje.
Općenito se usporedba povjerenja u AI u različitim područjima može rangirati (od najvećeg povjerenja ka najmanjem) na sljedeći način: promet i transport; obrazovanje; zdravstvena skrb; upravljanje ljudskim potencijalima, sigurnost. Zanimljivo je da su "upravljanje ljudskim potencijalima" i "sigurnost" zamijenili mjesta – sada je veće povjerenje u AI sustave u području upravljanja ljudskim potencijalima.
U ovogodišnjem ispitivanju javnog mnijenja dodali smo pitanje: "Danas postoji mogućnost da vam AI nudi savjete u različitim situacijama i u nizu područja. Ocijenite u kojoj mjeri bi vam bili prihvatljivi AI savjeti u određenom području."
Građanima nisu prihvatljiva područja "psihološkog savjetovanja" i "zdravstvenog savjetovanja", a jesu "računalno i ICT savjetovanje" i "planiranje putovanja". Podjednako (da i ne) su im prihvatljiva područja "pravna pitanja i problemi" te "financijsko i investicijsko savjetovanje". Dodali smo i pitanje u vezi AI korištenja u pružanju korisničke podrške za proizvod/uslugu koju građani koriste.
AI je prihvatljiv većini za korisničku podršku, ali samo na osnovnoj razini. Manje od petine smatra da AI može u potpunosti zamijeniti čovjeka. Rezultati su sljedeći: "volim razgovarati sa stvarnom osobom i nije mi prihvatljivo da AI obavlja korisničku podršku" – 30%; "u redu mi je korištenje AI za korisničku podršku, ali samo za osnovnu razinu" – 54%; "prihvatljiva mi je pomoć za korištenje usluge koja se pruža primjenom AI alata, bez potrebe za ljudskom intervencijom" – 17%.
Najveći percipirani AI benefit jest bio i ostao u 2024. zamjena ljudi u rizičnim aktivnostima, a najveći percipirani rizik AI-ja je manipulacija i zlonamjerno korištenje. Zanimljivo je da su benefiti "unapređenje ljudskih aktivnosti" i "unapređenje procesa odlučivanja" i dalje na samom dnu, kao i to da su kod rizika na dnu i dalje "kibernetička sigurnost" i "mogućnost pristranosti".
S druge strane, razina zabrinutosti međunarodnih eksperata o rizicima umjetne inteligencije u različitim područjima (redoslijedom opadajuće razine zabrinutosti) jest sljedeća: 1. štetni učinak na integritet informacija; 2. korištenje umjetne inteligencije u oružanom sukobu od strane državnih aktera; 3. nejednakosti koje proizlaze iz različite kontrole i vlasništva nad tehnologijama umjetne inteligencije (Governing AI for Humanity – Final Report – UN Secretary-General's High-level Advisory Body on AI). Kad smo već kod UN-a, i dalje snažno zagovaram globalno "rješenje", bilo u smjeru obvezujuće UN rezolucije o AI-ju, bilo u smjeru posebnog UN-ova tijela (npr. regulatora po uzoru na Međunarodnu agenciju za atomsku energiju) ili u nekom trećem smjeru.
O.K., natrag na RH 2024. istraživanje. Percepcija korištenja osobnih podataka u AI sustavima je negativna. Većini građana to smeta te smatraju da se to već radi bez njihova dopuštenja. 50% građana bi smetalo da se njihovi osobni podaci koriste za AI sustave u procesu učenja pa i kada bi se na kraju sve anonimiziralo, odnosno obrisala poveznica s njima. A čak 64% građana smatra da se već sada njihovi osobni podaci koriste bez eksplicitnog odobrenja u AI sustavima u procesu učenja.
U vezi podataka, u istraživanju objavljenom ove godine (Will we run out of data? Limits of LLM scaling based on human-generated data) istražena su moguća ograničenja u skaliranju velikih jezičnih modela (LLM) koja proizlaze iz dostupnosti javno generiranih tekstualnih podataka od strane ljudi. Tako se predviđa rastuća potražnja za podacima za treniranje na temelju trenutačnih trendova te je procijenjena ukupna zaliha javnih ljudskih tekstualnih podataka. Rezultati pokazuju da će, ako se trenutačni trendovi razvoja LLM-ova nastave, AI modeli biti trenirani na skupovima podataka koji su približno jednaki veličini raspoložive zalihe javnih ljudskih tekstualnih podataka između 2026. i 2032. godine, ili nešto ranije ako modeli budu pretrenirani. Pojednostavljeno, ostajemo bez "javnih ljudskih tekstualnih podataka" 2026. ili ranije. Hm… a ako se koriste "sintetički podaci" za treniranje AI modela, tada nastupa "kolaps AI modela" (degenerativan i ireverzibilan). Da, dobro ste pročitali. Tada AI modeli "prolupaju". I što sada?
U ovogodišnjem istraživanju dodan je novi set pitanja i to za zaposlene građane. Većina (42%) ne smatra da će AI zamijeniti radnike u njihovoj organizaciji, no ipak njih 34% smatra da će se to događati. Može se reći da je debata o AI učincima na radna mjesta vruća tema, a istraživanja o tome su često kontradiktorna i nepotpuna.
Vrlo zanimljiv pristup primijenjen je u istraživanju iz 2024. godine "Beyond AI Exposure: Which Tasks are Cost-Effective to Automate with Computer Vision?" Umjesto mjerenja općeg potencijala umjetne inteligencije, primijenjen je pristup tehničke izvedivosti i ekonomske privlačnosti izgradnje takvih sustava. Tako se došlo do procjene koji su zadaci tehnički izvedivi i istovremeno ekonomski atraktivni za automatizaciju – a koji nisu. Ne primjeru "računalnog vida", uz današnje troškove, američke tvrtke odabrale bi NE automatizirati većinu zadataka vezanih uz računalni vid koji su izloženi umjetnoj inteligenciji te bi samo 23% plaća radnika za te zadatke bile atraktivne za automatizaciju.
Većina zaposlenih građana u RH očekuje negativan utjecaj na organizaciju; 31% negativan vs. 20% pozitivan. Vrlo, vrlo je zanimljiv odgovor na novo pitanje: "Želite li pohađati AI edukacije?" Čak 52% građana ne želi, a samo 19% ih želi pohađati AI edukacije.
A još je zanimljivije da oni koji žele pohađati AI edukaciju češće imaju visoku razinu AI pismenosti, pozitivan stav prema AI-ju te vjeruju AI sustavima. Treba napomenuti da je zbog optimizacije samog istraživanja na ovo pitanje odgovarala sub-populacija "ostali". Stoga je potrebno detaljnije istražiti ovaj fenomen i to na različitim kategorijama građana.
Novo pitanje odnosilo se i na ispitivanje prihvatljivosti AI korištenja. Tako 46% građana smatra da JE prihvatljivo korištenje AI u državnim javnim uslugama, a 69% ih smatra da NIJE prihvatljivo korištenje AI za donošenje odluka u sudskim i upravnim sporovima.
E sad, last but not least, najvažniji novi dio istraživanja: mladi (studenti i učenici). Treba napomenuti mali broj ispitanika (50) te rezultate treba dodatno testirati na većem uzorku. No, ipak su vrlo indikativni "smjerovi" odgovora, a ne točni postotci.
Većina ih preferira učionicu u odnosu na online nastavu: nastavu isključivo uživo u učionici (24%); više učionicu nego online (15%); podjednako učionicu i online (38%); više online nego učionicu (20%) te nastavu isključivo u online obliku (2%).
Manje od 1/3 ustanova (29%) reguliralo je AI te je informiralo studente/učenike o korištenju AI u obrazovnom procesu. Nije baš bajno.
AI je prihvatljiv za gotovo 2/3 kao pomoć u samostalnom učenju dok je kao personalizirani pomoćnik ili evaluator prihvatljiv samo za 1/3. Zamolio bih sve čitatelje da dobro prouče odgovor na pitanje: "Ocijenite kako će AI u obrazovanju utjecati na učenike i studente".
Njih čak 48% kaže da će negativno utjecati na "kreativnost", a 34% na mentalno zdravlje. Dakle, većina smatra da će negativno utjecati na kreativnost i mentalno zdravlje. Pogodite na što će pozitivno utjecati?
Čak 53% učenika i studenata kaže da će pozitivno utjecati na "lakoću završetka obrazovanja"!!!! Molim???!!!!
Prethodni podaci zaslužuju malo ozbiljniji komentar.
Jeste li znali da 75% svih mentalnih poremećaja počinje prije 18., a 50% prije 14. godine (Ministarstvo zdravstva RH)? Jeste li znali da digitalne uređaje tri i više sata na dan, nevezano za školu, koristi: 23,7% učenika 5. razreda OŠ; 47,9% učenika 7. razreda osnovnih te 55,8% učenika 3. razreda srednjih škola? Jeste li znali da je češće korištenje digitalnih uređaja povezano kod sve tri generacije s višim razinama depresivnosti, anksioznosti i usamljenosti te nižim razinama dobrobiti i zadovoljstva sobom? Jeste li znali koliki postotak učitelja i nastavnika smatra da korištenje digitalnih tehnologija NEGATIVNO utječe na različite aspekte učeničkog života: na fizičko (85,1%) i mentalno zdravlje (83,0%); kvalitetu slobodnog vremena (82,9%) te ukupnu kvalitetu života djece i mladih (87,1%)? Jeste li znali da učitelji i nastavnici ZNAČAJNIM PROBLEMOM smatraju: gubitak interesa za aktivnost čitanja zbog vremena provedenog u online okružju (89,1%); nedovoljnu razvijenost u govornoj i pisanoj komunikaciji zbog vremena provedenog online (87,2%); smanjenje fizičkih aktivnosti djece i mladih zbog vremena provedenog u online okružju (89,3%)? (Institut za društvena istraživanja, 2022.) S tim u vezi apsolutno pozdravljam preporuku Instituta: "Rezultati istraživanja zovu na široku društvenu raspravu te složenu reakciju roditelja, djece, odgojno-obrazovnog sustava, javne politike i gospodarstva te su u skladu s tim u izvješću formulirane preporuke za sve skupine dionika."
A sada malo o kreativnosti, odnosno preciznije o kreativnom mišljenju s obzirom na "Drugi dio rezultata OECD-ova istraživanja PISA 2022: kreativno mišljenje", koje je objavljeno 2024. godine.
"Obrazovanjem za kreativno mišljenje mladim ljudima pomaže se da razviju sposobnosti za izvršavanje poslova koji se ne mogu prepustiti strojevima, kao i za rješavanje sve kompleksnijih lokalnih i globalnih izazova uz pomoć originalnih i nekonvencionalnih rješenja… kreativno mišljenje definirano je u PISA istraživanju kao sposobnost produktivnoga stvaranja, vrednovanja i poboljšanja ideja koja može dovesti do originalnih i učinkovitih rješenja, stvaranja novoga znanja i upečatljivih ekspresija mašte..."
"Učenici iz RH ostvarili su rezultat od 30 bodova od ukupno 60 mogućih bodova, što je lošiji rezultat od prosjeka zemalja OECD-a koji iznosi 33 boda... rezultatom od 30 bodova RH je zauzela 27. mjesto u poretku 64 zemalja i ekonomija..."
"Najviše razine postignuća u kreativnom mišljenju (razina 5 ili 6) dostiglo je samo 18 % učenika iz RH (prosjek zemalja OECD-a iznosi 27 %)...
I što mi onda napravimo?
Razvijemo novi kurikulum "Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene" za izvannastavnu aktivnost u OŠ s preporukom da se provodi u 7. i 8. razredu kao prva, odnosno druga godina učenja.
Tako je primjerice pod "razrada ishoda" napisano: "Odabire gotove upute (prompts) i prilagođava ih vlastitim potrebama. Upotrebljava alate za pomoć pri učenju".
O.K., što se potencijalno tada događa?
Istraživanje "Generative AI Can Harm Learning" iz 2024. pokazalo je sljedeće. U terenskom eksperimentu koji je obuhvatio gotovo 1000 studenata, implementirana su i evaluirana dva GPT tutor sustava, jedan koji oponaša standardno ChatGPT sučelje (nazvan GPT Base) i jedan s upitima osmišljenim za "zaštitu" procesa učenja (nazvan GPT Tutor). Rezultati pokazuju da GPT-4 korištenje značajno poboljšava izvedbu (48% poboljšanje za GPT Base i 127% za GPT Tutor). Međutim, kada se pristup GPT-4 naknadno onemogući, studenti zapravo postižu lošije rezultate od onih koji nikada nisu imali pristup (17% smanjenje za GPT Base). Drugim riječima, pristup GPT-4 može štetiti obrazovnim ishodima. Rezultati sugeriraju da studenti pokušavaju koristiti GPT-4 kao "štaku" tijekom vježbanja zadataka, a kada su u tome uspješni, postižu lošije rezultate samostalno.
Rezultati sugeriraju da, iako pristup generativnoj umjetnoj inteligenciji može poboljšati izvedbu, on istovremeno može znatno ometati proces učenja. I stoga treba naglašavati: It is not about the output. It is about the process.
U jednom drugom istraživanju "The Impact of AI on Computer Science Education" iz 2024. godine rezultati su sljedeći. Proveden je eksperiment u na Massachusetts Institute of Technology (MIT). Razred je podijeljen u tri grupe i dan im je zadatak programiranja u jeziku Fortran, koji nitko od njih nije poznavao. Prva grupa smjela je koristiti ChatGPT za rješavanje zadatka, druga grupa dobila je uputu da koristi Meta-in Code Llama, a treća grupa mogla je koristiti samo Google. Grupa koja je koristila ChatGPT, predvidljivo, riješila je zadatak najbrže dok je drugoj grupi trebalo duže da ga riješi. Grupi koja je koristila Google trebalo je još više vremena jer su morali razložiti zadatak na komponente.
Zatim su studenti testirani na temelju pamćenja kako su riješili problem, i rezultati su se promijenili.
Grupa koja je koristila ChatGPT nije se sjećala ničega, i svi su pali. Polovica grupe koja je koristila Code Llama položila je test. A grupa koja je koristila Google? Svi su studenti položili.
"Ovo je važna obrazovna lekcija: naporno raditi i suočavati se s poteškoćama zapravo je važan način učenja. Kada vam se daje odgovor, ne suočavate se s poteškoćama i ne učite. A te vještine, kako razložiti problem, ključne su za učenje."
Na kraju, ponovit ću prošlogodišnji zaključak.
Sagledavajući sve navedene podatke, rekao bih da je čaša polupuna (a ne poluprazna), no mislim da ispred svih nas, po pitanju AI-ja, puno posla. Zašto?
I ovaj put ću parafrazirati nobelovca Kahnemana "...Jasno je da će AI pobijediti, no kako će se ljudi prilagoditi fascinantan je problem. Kada se linearni ljudi suoče s eksponencijalnom promjenom, neće se moći lako prilagoditi."
A mi smo svi suočeni s više nego eksponencijalnom i duboko disruptivnom promjenom.
Kako ovo istraživanje može pridonijeti?
I ove ćemo godine, u razdoblju koje slijedi istraživati "dublje" uvide. Spremni smo ustupiti rezultate istraživanja relevantnim državnim institucijama, znanstvenim i obrazovnim ustanovama, tvrtkama i dr., uz mogućnost organiziranja in-house prezentacija rezultata istraživanja (na razini sirovih podataka). Za potrebe primarnog prikupljanja podataka tvrtka Prizma centar za poslovnu inteligenciju provela je ispitivanje javnog mnijenja korištenjem dviju metodologija: CAPI (računalno potpomognuto osobno anketiranje u kućanstvima) i CAWI (Internet panel) na reprezentativnom uzorku od 2217 ispitanika (podaci usklađeni s popisnim podacima iz 2021.) te su CAWI podaci dodatno ponderirani prema CAPI (F2F) podacima. Uzorak je dvostruko stratificiran na razini regija i veličina naselja.
S obzirom na to da je ovo transverzalno istraživanje, u godinama koje slijede objavljivat ćemo godišnje ispitivanje javnog mnijenja o percepciji AI-ja, uz praćenje trendova. Sva putovanja započinju prvim korakom.
Ovaj društveno koristan projekt ima znanstvenu i stručnu/aplikativnu domenu, a istraživanje 2024. realizirano je u javno-privatnom partnerstvu: EFFECTUS veleučilišta, Poslovnog učilišta EFFECTUS, HP – Hrvatske pošte d.d., FINA-e i Kufner Grupe d.o.o.