Internetsko nasilje sve je veći problem među mladima, pa i mi, u deset mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani bilježimo čak 400 puta više prijava u kategoriji seksualnog iskorištavanja mladih na internetskim mrežama. U brojkama to znači da smo lani imali dvije, ove godine deset prijava. Ova statistika zapravo govori da se veći broj žrtava nasilje odlučilo prijaviti, što je dobro. Policija ima mehanizme za borbu, ali nemoćni smo dok se nasilje bilo koje vrste, a posebno cyber nasilje, ne prijavi – kazala je Anita Gračan iz PU karlovačke na panel-raspravi koju su Karlovačka županija i Grad Karlovac organizirali za karlovačke osnovce i srednjoškolce na temu internetskog nasilja.
Ucjena žrtve
Kod ovih vrsta nasilja, dodaje Gračan, radi se o slučajevima kada se od žrtve traži da pošalje određene fotografije kojima nasilnik onda žrtvu ucjenjuje, prijeti da će ih dostaviti svima u školi i slično.
– To vrebanje nasilnika na internetu prisutno je od onog trenutka kada roditelj djetetu da mobitel u ruke pa o tome treba govoriti još od vrtićke dobi. Djeca u najnižim razredima kroz druženje na Snapchatu ili nekoj drugoj platformi, nesvjesno, kroz igru s osobom koja uglavnom nije ona za koju se izdaje, njoj otkrivaju svoje ime, lokaciju, a nerijetko tim nepoznatim osobama šalju i svoje slike. Dječje je povjerenje tu veliko, a zamke su na svakom koraku. Ono što djeci treba reći da su pravila ponašanja na internetu ista kao pravila ponašanja u školi, u kazalištu, na ulici; ne vjeruje se nepoznatim osobama i ne otkrivaju im se osobni podaci. Nadzor roditelja nad time što djeca gledaju i rade na mobitelu je nužan, a često nedostaje – dodala je A. Gračan.
Odvjetnica Maja Salopek kazala je da se zakon stalno mijenja i prilagođava ovoj tematici, ali da se stvari mijenjaju velikom brzinom i da je cyber nasilje nešto protiv čega se čitav svijet bori.
– Izazovi za zakon su veliki, a najveći je kako napraviti razliku između cyber nasilja i slobode govora i izražavanja – kazala je odvjetnica. U internetsko nasilje spada i govor mržnje u grupama, a pravobraniteljica Višnja Ljubičić smatra da je prevencija kroz edukaciju najvažnija; za djecu, roditelje i nastavnike.
Nasilnik želi kontrolu
– Činjenica je da puno mladih i ne prepoznaje kada počinje nasilje pa biva uvučeno u začarani krug, posebno djevojke kada ih se traži da pošalju svoje slike, što može voditi i do trgovanja ljudima, otmica, uvlačenjem u prostituciju s čime se i druge zemlje intenzivno bore. Pojam osvetničke pornografije, dakle ucjene slikama, videozapisima, danas je unesen u kazneni zakon. No, mi na vrijeme djecu moramo naučiti kako prepoznati nasilnika, te da, kada se ono dogodi, to prijave osobi u koju imaju povjerenje – dodala je Ljubičić.
Psihologinja Davorka Bišćan Andraši kazala je da žrtva često osjeća sram, ali da tu predrasudu moramo razbiti jer cyber nasilje može se dogoditi baš svakome.
VIDEO: Damir Vanđelić o ratnom zarobljeništvu: 'Sigurno ću kraće živjeti nego drugi'
Gotovo sve internetske platforme / mreže kao uvjet pristupa traže osobne podatke i odobravanje instaliranja "kolačića".