SLAVONSKI BROD - Među najskeptičnijim i najzabrinutijim protivnicima ulaska Hrvatske u Europsku uniju su slavonski poljoprivrednici. Kad se ukinu carine i liberalizira uvoz, relativno skupa i neučinkovita obiteljska gospodarstva, strahuju slavonski seljaci, neće imati šanse pred poljoprivrednim proizvodima koji se u Danskoj, Nizozemskoj ili Njemačkoj proizvode po znatno nižim cijenama nego kod nas. Prejaka konkurencija Seljaci, naime, strahuju da bi i Hrvatsku mogla pogoditi sudbina Mađarske ili Rumunjske, zemalja u kojima je većina poljoprivrednih kombinata ili obiteljskih gospodarstava morala prestati s radom jer se nisu mogli nositi s cijenama koje su proizvođači iz zemalja EU ponudili na tržištu. – Kakve mi imamo šanse s našim svinjama, kad već sad, uz carine i namete cvate uvoz? Danci više od 90 posto svinja izvoze na strana tržišta, a cijene s kojima oni nastupaju znatno su niže od onih koje ja mogu postići u tovu – kaže Josip Franjić, vlasnik farme svinja, koji godišnje proizvede oko tri tisuće tovljenika. Troškovi koje ime hrvatski seljak, kaže on, neusporedivi su s onima u EU – Meni je trošak proizvodnje, uz skupi kukuruz, gorivo i gnojivo znatno veći nego njima. Krediti su skuplji, a tržište je nestabilno. Sad još radim, no pitanje je što će biti za nekoliko godina kad uđemo u EU. Kako bi se na vrijeme pomoglo poljoprivrednicima, preduhitrili udari, a domaća proizvodnja prilagodila europskim standardima učinkovitosti, prije samog kraja prošle godine osnovana je Hrvatska poljoprivredna komora (HPK), čiji je osnovni zadatak pomoći seljacima da opstanu u novim uvjetima na tržištu koji nas očekuju u sljedećih nekoliko godina. Za tu je namjenu već na raspolaganju i novac kojim će se pomagati obiteljskim gospodarstvima i poljoprivrednim tvrtkama u modernizaciji proizvodnje i smanjenju troškova poslovanja kako bi se na tržištu ravnopravno mogli nositi s tvrtkama iz ostatka Europe. – Novca ima, samo ga treba izvući iz europskih fondova. Već u ovom trenutku računa se na gotovo 1,2 milijarde eura koje će HPK iz Bruxellesa plasirati domaćim proizvođačima. U 2010. pripremamo programe, a svi zainteresirani poljoprivrednici trebaju nam se javiti što prije kako bismo mogli pripremiti dokumentaciju za financijsku pomoć namijenjenu prilagodbi obiteljskih gospodarstava tržištu EU – kaže Darko Grivičić, predsjednik Poljoprivredne komore. Potrebni programi Kako kaže, već početkom 2011. godine može se računati na prvih 800 milijuna eura osiguranih iz europskih fondova, no prije toga treba izraditi kvalitetne programe prilagodbe, a ostatak od 300 milijuna eura bit će plasiran po utrošku prve tranše.
Zabrinuti zbog ulaska u EU seljaci u strahu da će nestati gospodarstva
Srpska pjevačica za dlaku izbjegla tragediju u Novom Sadu: 'Ne mogu objasniti zašto sam se vratila'
Jutros sam ustala s mišljenjem da ne mogu preživjeti još jednu gužvu petkom u autu u Beogradu i krenula sam prema istoj željezničkoj stanici na kojoj se dogodila ova tragedija, baš u vrijeme kad se sve odigralo. Ne mogu vam reći zašto sam odustala i ipak krenula autom. Danas je ovo mogao biti bilo tko od nas. Velika tuga, napisala je.
Inženjer građevine objasnio kako je došlo do tragedije u Novom Sadu: 'Zbog ovog se diže panika'
Kako smo ranije pisali, željeznički kolodvor u Novom Sadu izgrađen je 1964. godine, a rekonstrukcija je počela u listopadu 2021. godine, da bi zgrada bila svečano otvorena u jeku predizborne kampanje u ožujku 2022. i potom ponovno zatvorena zbog nastavka radova
Boris Rogoznica otkrio koja mu je najveća greška u braku s Doris Pinčić: 'To smo dogovorno radili'
Znači, mi smo svoju vlastitu djecu stavljali na pladanj, na prvi plan, radi nekog našeg interesa. Ne njihova! To jako puno ljudi danas radi. Znači, ti objavi tri slike na Instagramu, najviše će ti lajkova imati ona na kojoj je dijete, sto posto. kazao je Boris
Stižu hladniji dani, a mi imamo super prijedlog gableca koji će vas okrijepiti za čas
Povećava se broj kibernetičkih prijetnji, a najranjiviji je zdravstveni sektor
Najveće zlo je u tome što mi uvozim smeće iz cijelog svijeta kao robu prve klase. Tu je manji problem uvoz iz EU-a. Onda veliki trgovački lanci prisiljavaju naše proizvođaće na predaju njihove robe na smiješno nisku otkupnu cijenu. Tu bi trebala naša država reagirati, ali iz samo njima poznatim razlozima to ne radi!!!