Zadatak diplomatima - srušiti tezu o zločinačkom pothvatu

Nakon presude generalima u petak premijerka je odlučila poduzeti što brže aktivnosti kako bi se uvjerilo da kvalifikacija o udruženom zločinačkom pothvatu u Oluji ne stoji i da se to poništi pred drugostupanjskim vijećem, te je stoga u trosatnom razgovoru s predstavnicima 42 braniteljske udruge dogovorila u Banskim dvorima prve korake kako bi se to dokazalo i time pomoglo generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Na sastanku je nazočan bio i oslobođeni general Ivan Čermak.

Aktivnosti 24 sata

Zajednički je dogovoreno kako je trenutačno potrebno jedinstvo sviju u zemlji i uključivanje stručnjaka kako bi se pobila teza suda o zajedničkom zločinačkom pothvatu tijekom Oluje. Premijerka Kosor odlučna je da na tom pitanju treba raditi 24 sata. Izvijestila je kako je nakon odluke na sjednici Vlade da budemo prijatelj Haškog suda vezano za taj predmet, taj zahtjev Sudu već poslan, a studija Akademije pravnih znanosti pojmu i sadržaju tzv. “zajedničkog zločinačkog pothvata“ poslana svim diplomatskim predstavništvima. Nakon prvih koraka, predstavnici udruga već će sljedeći tjedan održati novi sastanak s premijerkom. Iako je većina udruga odlučna da za sada ne treba nikoga prozivati za odgovornost, Neda Balog iz udruge udovica Domovinskog rata ipak je najavila kako će dio udruga tražiti odgovornost pojedinaca zbog ove presude.

– Dio udruga tražit će odgovornost osoba koje su svojim svjedočenjem ili dostavom dokumenata i materijala doprinijeli takvoj kvalifikaciji – rekla je Balog, no nije htjela odgovoriti na koga se to odnosi. Ivan Pšenica, predsjednik Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja smatra da trenutačno ne treba razmišljati tko je kriv, nego zajednički djelovati kako bi se došlo do rješenja. I N. Balog je poručila je kako se ne smije očajavati nego uključiti sve relevantne osobe u cilju verifikacije Domovinskog rata. Isto je poručio i Zvonko Milas, predsjednik udruge hrvatskih branitelja i pozvao sve političke stranke da sada zaborave političku svakodevnicu i zajedno pronađu rješenje za daljnje aktivnosti. Što se tiče Vlade premijerka naglašava da je učinjeno sve što je bilo u njihovoj moći.

– Vlada je učinila sve što je bilo u njezinoj ovlasti da pomogne u obrani – rekla je, podsjetivši da smo još 1996. godine potpisali Zakon o suradnji s Haškim sudom.

Ivan Pšenica poručio je kako je potrebno u drugostupanjskoj presudi dostići pravičnost suda, jer do sada se je već uvidjelo kako sud donosi političke odluke, a ne uvijek pravedne, pozivajući se pri tom na slučaj Šljivančanina.

– Bez obzira što smo potpisnica Suda takvu kvalifikaciju, o udruženom zločinačkom pothvatu u domovinskom ratu, nećemo priznati – poručio je Z. Milas.

– To nije bio privatni rat, nego rat kako bi svi mogli biti jedna organizirana država i društvo – rekao je Damir Krstičević, umirovljeni general i premijerkin savjetnik, te dodao da sada moramo biti jedinstveni, mudri i dostojanstveni, a to se odnosi i na one koji prosvjeduju i sve koji se osjećaju poniženo.

Vrijeme za djela

– Moramo biti zajedno i poslati poruku da takva presuda ne može biti konačna i odaslati poruku generalima Gotovini i Markaču da nisu ostavljeni - nastavio je Krstićević. Osvrnuvši se na prosvjede tisuće branitelja koji su bili na središnjem zagrebačkom Trgu, premijerka je rekla kako je to demokratsko pravo sviju.

– Svatko ima pravo izražavati svoje osjećaje kako želi, ali samo se za stolom može raditi – rekla je.

– Vrijeme je za djela, a manje za riječi, jer ova je presuda izravan udarac protiv temelja države i vitalnih nacionalnih interesa, te sada nikakva stranačka i politička volja ne mogu biti ispred jednog cilja – obrani generala, rekao je Ivica Tolić, predsjednik Udruge gardijskih brigada.

Premijerka nije htjela komentirati izjavu srbijanskog predsjednika Borisa Tadića na presudu, a još je jednom poručila kako ništa nije konačno i završeno i da se sve aktivnosti Vlade trenutačno motre. Bila je zadovoljna što su branitelji na sastanku unatoč, kako je rekla, plimi osjećaja, dali potporu Vladi za ulazak u EU, jer smatraju da je to sada put prema kojem moramo težiti, a to znači između ostalog i jačati zemlju kao pravnu državu.