Do proljeća su trebali napustiti Malu Goricu jer je za njih u obližnjem selu Dumače sagrađena 41 kuća. Rekli su nam tako mjerodavni u prosincu prošle godine kad smo posjetili posljednje prognaničko naselje u Hrvatskoj, trošne barake nadomak Petrinje. No većina stanara, dvjestotinjak Hrvata s Kosova koji su 1999. godine iz Letnice došli u Hrvatsku, i danas živi u naselju koje se poput otužnog sivog geta izdvaja od živopisnih sela bujne Banovine.
– Šta da pričamo? Zašto?! Pa u Hrvatskoj se ne poštuju ni potpisani ugovori, a kamoli što je netko rekao – ljutito nas je odbio muškarac, očito glava brojne obitelji koja je šutke promatrala iz malog dvorišta pred naherenom kućicom. Ljudi su otupjeli od ogorčenosti zbog obećanja i čekanja na ključ davno sagrađenih kuća u Dumačama, selu nekoliko kilometara niz cestu. Seliti su trebali još prije tri godine, zimus je proljeće najavljivano kao krajnji rok, no oni su i ovo ljeto proveli pod limenim krovovima tijesnih privremenih baraka.
– A eto, sad kažu da će biti u rujnu. Te ne valja voda, te nisu priključili kanalizaciju... – sliježe ramenima Marko Čović, glava sedmeročlane obitelji koji je s Kosova stigao kao 19-godišnjak.
Iz Male Gorice od prosinca je otišlo osamdesetak ljudi, uglavnom starijih samaca iz Bosanske Posavine te iz Vukovara. Na korištenje su dobili stanove u Petrinji. Iz Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje objašnjavaju kako je niz tehničkih preduvjeta doveo do odgode preseljenja. Riječ je o priključenju novog naselja na kanalizacijsku i vodovodnu infrastrukturu te na dobivanje atesta za ispravnost vode i ostalih atesta potrebnih za tehnički pregled i ishođenje uporabne dozvole.
– S velikim zadovoljstvom možemo vas izvijestiti da je zahtjev za tehnički pregled kompletiran i predan institucijama Grada Petrinje – odgovoreno nam je iz Državnog ureda.
Iz ureda pak petrinjskog gradonačelnika doznajemo da su za ceste i javnu rasvjetu ishođene uporabne dozvole, dok je zahtjev za uporabne dozvole za vodovod i odvodnju podnesen u utorak 1. rujna, kada su izvođač radova i stručni nadzor dostavili dokumentaciju.
– Tehnički pregled očekujemo tijekom rujna – kaže Zlata Jajčinović, pročelnica gradonačelnikova ureda. Kuće će dobiti po zaštićenoj najamnini od 2,70 kuna po kvadratu, a naknadno će ih moći otkupiti prema Uredbi o uvjetima za kupnju obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na područjima od posebne državne skrbi. Preostaje 17 stanara, većinom izbjeglice iz BiH te dvije obitelji iz RH. Za njih će se osigurati smještaj u stanove, a nekoliko njih koji nemaju pravo na stambeno zbrinjavanje bit će iseljeni.
Kosovo je nasa prijateljska zemlja i ne vidim razloga da se ti ljudi ne vrate u svoju domovinu.Rata vise nema, politicki ugrozeni nisu. Ne vidim razloga da im hrvatski porezni obveznik gradi kuce i uzdrzava.