'Zadržimo li stabilnu epidemiološku situaciju, sezona bi mogla biti bolja od lanjske'

Postati ministar turizma usred pandemije, koja je najprije pokosila upravo turističku industriju, nije nešto za što se čovjek može pripremiti. Povrh toga, ministrica turizma i sporta, doktorica prometnih znanosti Nikolina Brnjac, nije potekla iz turističke branše. Od 2017. je bila državna tajnica u Ministarstvu prometa, a 2019. prelazi u Ministarstvo vanjskih poslova, gdje radi kao državna tajnica za suradnju s Europskim parlamentom, u vrijeme hrvatskog predsjedanja EU i kao minister déléguée.

Ovo posljednje, u vrijeme kad su oči EU članice pojačano uprte u Bruxelles, pokazalo se vrlo dragocjenim iskustvom, a u turizmu malo poznata Nikolina Brnjac odlučila je biti faktor okupljanja i suradnje, pa se brzo ‘udomaćila’.

Nedavno ste lansirali stranicu www.safestayincroatia.hr i uveli istoimenu oznaku. Kakvi su odjeci i koliko ih je zatraženo?

Radujemo se što turistički sektor pokazuje velik interes za Safe stay in Croatia sigurnosnom oznakom. U samo tjedan dana imamo više od pet tisuća obrađenih zahtjeva. Pozitivne su i prve reakcije iz inozemstva. Sigurnost je apsolutni prioritet kad se govori o putovanjima, svi žele znati kakvi su protokoli u zemlji domaćinu. Kampanja se tijekom ožujka i travnja provodi u deset zemalja, naša stranica je funkcionalna na čak devet jezika, a poruka Safe stay in Croatia bit će potka svih kampanja Hrvatske turističke zajednice tijekom cijele 2021.

Ima li napretka što se tiče hrvatskog lobiranja da EU na svojoj karti prikazuje koronabrojke po županijama umjesto u dvije regije?

Na web-stranicama Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti epidemiološka situacija u Hrvatskoj se prikazuje po županijama, a zalažemo se da na COVID karti Europe sadašnja podjela na dvije regije preraste u četiri regije.

Turistička javnost čeka i detalje iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, koliko će biti namijenjeno turizmu, koliko javnom, a koliko privatnom sektoru?

Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih aktivnosti RH, predstavlja 11,4 posto izravnog udjela u BDP-u, ali uz njega se vežu i trgovina na malo, proizvodnja trgovačke robe, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, kulturne i sportske djelatnosti, promet itd. Turizam je do 2020. stvarao tržište od 20,7 milijuna gostiju što je uvećavalo potrošačko tržište RH za pet puta u odnosu na broj stanovnika. Sve su ovo argumenti da Ministarstvo turizma i sporta zahvaljujući predloženoj reformi i investiciji što bolje pozicionira sektor u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Iznimno je važno potaknuti i otpornost turističkog gospodarstva na krize, a u NPOO-u predložena je kombinacija mjera za jačanje konkurentnosti, produljenje sezone na obali i razvoj turističkih nerazvijenih krajeva, smanjenje utjecaja overturizma te za zelenu i digitalnu tranziciju turističkoga gospodarstva. Ulažemo velike napore da se pomogne turističkom sustavu u oporavku od krize s obzirom na to da se suočava s izrazitom nelikvidnošću, što ugrožava i vezane djelatnosti.

S kakvim omjerima i kojim iznosom biste vi bili zadovoljni?

Svaki bi resor za sebe htio najviše, ali moramo biti realni i sagledati potrebe cijelog gospodarstva. Plan se u travnju šalje Europskoj komisiji na odobrenje, pa ćemo uskoro moći govoriti o više detalja.

Umjesto negdašnjeg Povjerenstva za pripremu sezonu sada imamo Savjet za oporavak i razvoj turizma, realizaciju turističke 2021. te unaprjeđenje turističke ponude, kako to tijelo vidi ovu sezonu?

Epidemiološka situacija ostaje ključ, a očekujemo last minute potražnju i pojačan interes za smještajem koji pruža dodatnu sigurnost poput kuća za odmor, nautike i kampova. Dobra prometna povezanost Hrvatske pozitivno će utjecati, a efekta će biti i od činjenice da je Hrvatska za Europsko udruženje putničkih agencija “Odabrana destinacija”.

Koja je brojčana projekcija i može li Hrvatska i u 2021. biti mediteranski turistički šampion?

Ljudi su željni putovanja, interes je povećan, a zadržimo li stabilnu epidemiološku situaciju, sezona bi mogla biti bolja od lanjske. Ali, ponavljam, na svima nama je odgovornost da Hrvatska ostane zelena na epidemiološkoj karti. Interes putnika jest na visokoj razini, ali zaoštrava se i konkurentska utakmica. Prema istraživanjima, putnici će i dalje preferirati vlastiti prijevoz i geografski bliske destinacije.

Kada ćemo imati sezonu kao 2019.?

Nezahvalno je prognozirati, možda iduće godine, ali realnije mi se čini 2023.

Već se u veljači broj gostiju, s 9000-10.000 tijekom tjedna, vikendom znao i udvostručiti, što očekivati za Uskrs?

Za Uskrs ima rezervacija, ali sve se može promijeniti u zadnji tren pogorša li se epidemiološka situacija. Optimistična sam, vjerujem da ćemo odgovornim ponašanjem i procijepljenošću uspjeti održati povoljnu epidemiološku sliku. Na razini EU se intenzivno raspravlja kako ujednačiti režim putovanja, kao i o korištenju brzih antigenskih testova i nadamo se da će do Uskrsa i to biti jasnije.

S kojih tržišta očekujete ponajbolji odaziv?

U prvom redu to su domaći gosti, koje smatramo pokretačem cjelogodišnjeg turizma i koji su i zimus pokazali da su željni putovanja. Već od Uskrsa, uz autogoste s tradicionalnih tržišta, očekujemo, recimo, i nešto stariju populaciju koja se u svojim zemljama već cijepila.

Što će biti s projektom ‘Tjedan odmora vrijedan’?

Organizirat ćemo ga čim dopusti epidemiološka situacija jer želimo građanima priuštiti ljepote Hrvatske po povoljnijim cijenama, a domaćinima dati dodatnu vidljivost.

Oživljava i avioprijevoz, touroperator TUI UK najavljuje za ovo ljeto čak 15 avio linija iz Britanije prema tri hrvatske obalne zračne luke. Ima li još takvih primjera?

Pandemija je izrazito pogodila zrakoplovnu industriju i oporavak će biti dug. Znatniji rast avioprometa očekuje se u drugoj polovici 2021., ali, da, pomaka već ima. Za ljeto su, osim britanskog TUI-ja, najavljeni i letovi RyanAira i Voloteea za Zadar, Split i Dubrovnik iz više europskih zemalja. Austrian Airlines također obnavlja promet prema Dubrovniku, Splitu i Zagrebu. Portugalski TAP će uskoro uspostaviti vezu između Zagreba i Lisabona, Eurowings za ljeto najavljuje četiri linije koje bi trebale povezati Rijeku, Zadar, Split i Dubrovnik s novom zračnom lukom Berlin Brandenburg.

Prije nekoliko dana gradonačelnik Dubrovnika inicirao je testiranje turista u zračnim lukama, jeste li za to?

Promišljamo nešto širi model od onog koji predlaže dubrovački gradonačelnik. S HZJZ-om razgovaramo o punktovima za testiranje na više lokacija. Zračne su luke opcija samo za brze testove, a još ne znamo hoće li ih sve države priznavati ili će tražiti i PCR testiranje. Razmatramo sve opcije kako bismo ih ponudili gostima.

Uskoro će Savjet za oporavak i razvoj turizma i pripremu 2021. razgovarati i o tzv. COVID putovnicama. Kakav je vaš stav?

Europski su čelnici u veljači pozvali na nastavak rada oko potvrda o cijepljenju, a krajem ožujka će ponovno raspravljati o toj temi. Takve potvrde ne smiju značiti dodatnu restrikciju za slobodu kretanja, nego im svrha treba biti ubrzavanje protočnosti na granicama i olakšavanje putovanja sukladno ujednačenim kriterijima. Potvrda ne smije biti ni dodatni trošak za putnike, treba biti praktična, jednostavna za preuzimanja, idealno u digitalnom obliku.

Protivnici COVID putovnica kažu da bi to bila diskriminacija prema onima koji se ne žele cijepiti. Što biste njima odgovorili?

Ursula von der Leyen je najavila da će Europska komisija započeti pripremu tzv. zelenih certifikata. Očekujem da će taj prijedlog Komisije biti usklađen s europskim pravnim uzusima i da neće biti diskriminatoran.

Oko 70 posto turističkih radnika želi se cijepiti protiv COVID-a, je li definirano kako i kada?

Razgovaramo s Ministarstvom zdravstva i HZJZ-om da turistički djelatnici budu prioritet. I to čim završi cijepljenje prve i druge prioritetne skupine. Nadam se, uskoro.

U turizmu je zbog pandemije zaustavljeno oko deset milijardi kuna investicija. Kada očekujete da ulaganja živnu?

Poslovni su prihodi kompanijama pali 60-70 posto i novac za investicije preusmjeren je u održavanje likvidnosti. Teško je reći hoće li ulaganja početi već dogodine, ali dobro je da se u EU razgovara o mjerama koje bi to pospješile.

Prvi put imamo Ministarstvo turizma i sporta. Jeste li te dvije grane uspjeli čvršće uvezati?

Sport je neprocjenjiv za promociju svake države, a posebno Hrvatske, jedne od najuspješnijih zemalja svijeta po osvojenim medaljama u odnosu na broj stanovnika. Spajanje turizma i sporta u jedno ministarstvo vidim kao veliku priliku za oba resora, kako u razvoju sportskog turizma tako i u razvoju cijele turističke ponude na temelju povećanja sportsko-turističkih sadržaja. Kvalitetni sportski kampovi mogu biti element produljenja turističke sezone, isto kao i daljnje razvijanje cikloturizma na kontinentu, za koje smo ove godine izdvojili 4 milijuna kuna.

Priprema se i novi zakon o sportu. Što su najveće novosti?

Poboljšat ćemo status sportaša i urediti kriterije za kategorizaciju sportova i financiranje sporta. Za građane je važno uvođenje sustava sufinanciranja programa razvoja lokalnog sporta, kao i osiguravanje temelja za financiranje sportske infrastrukture kako bi sportski sadržaji bili jednako dostupni svima.