Sokol, šipelina, dišuća belina, lipovina i krapinska belina samo su neke od autohtonih sorata grožđa koje bi Zagorci trebali ponovno početi saditi na svojim bregima. Rezultat je to projekta zaštite i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze krapinsko-zagorskoga podneblja koji je prije pet je godina pokrenula Grupacija za vinarstvo i vinogradarstvo pri Županijskoj komori u Krapini u suradnji sa Zavodom za vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Međunarodnom organizacijom za vinogradarstvo OIV, koje daje i certifikat, te Krapinsko-zagorskom županijom.
Imaju konja za trku
– To je samo jedan od vinarskih projekata za zaštitu autohtonih sorata. Uz vrbničku žlahtinu, plavac mali u južnoj Dalmaciji i otocima, škrlet u Moslavini i još neke sorte, Zagorci su pokrenuli desetogodišnji projekt za zaštitu svojih autohtonih sorata. Da bi se dokazalo da su trsovi autohtoni, oni na tom području na kojem se zaštićuju moraju biti stariji od 150 godina. Izdvojili smo i pratimo čak 32 sorte, od kojih je već dokazano sedam autohtono zagorskih, a možemo se pohvaliti i jednom ekskluzivom. Dokazali smo, naime, da je poznati chardonnay autohtona zagorska sorta – rekao nam je voditelj projekta, poznati zagorski vinogradar i vinar Slavko Merkaš iz Zaboka.
Prva berba za analizu
Da bi projekt uspješno proveli dokraja, prije tri je godine zasađen i pokusni vinograd na parceli Josipa Grozaja u Donjoj Pačetini od 1500 trsova na kojemu su zasađene sve 32 sorte s ovih prostora za koje postoji mogućnost da su autohtone zagorske.
– Tek nakon ovogodišnje berbe, jer ovo je četvrta godina otkako je ovaj pokusni vinograd zasađen, moći ćemo raditi daljnju analizu. Da bi se izvela vinifikacija svake pojedine sorte, potrebno je dobiti najmanje 30-ak litara mošta. Dosad smo grozdove s tih trsova uklanjali, no nadam se da ćemo ove godine prvi put vinificirati većinu od zasađenih sorata – rekao je Merkaš te dodao da, kada se napravi svako pojedino vino, tek za četiri, pet godina kad završi projekt moći će među svim sortama za koje dokažu da svoje korijene vuku iz Zagorja izabrati najotpornije i najbolje za tržište te početi s masovnijom proizvodnjom. Te autohtone sorte neće ulaziti u kvote koje propisuje EU.
Poznati klanječki vinar Zvonko Sever već je prije četiri godine posadio 300-tinjak trsova sokola. – Izuzeo sam cjepna oka s posljednjih 20-ak trsova s Cesargradske gore koji su bili u vlasništvu franjevačke župne crkve te iz vinograda Borisa i Željka Finka i razmnožio 300-tinjak sadnica koje sam posadio u svom novom vinogradu. U jesen sam već imao i prvu berbu i vinificirao 30-ak litara. Riječ je o sorti specifičnog blagog muškatnog okusa i niskih kiselina. Po svom okusu vino je najbliže dalmatinskom vinu pošip, što je pomalo neobično. Sever nam je rekao kako će vino zaštititi pod imenom klanječki sokol. To se vino prije 300-tinjak godina moglo piti na zagrebačkom Kaptolu.