Pet do 12

Zagorci žure ‘ozakoniti’ klijeti - 402 objekta već na čekanju za rušenje

Foto: Matija Topolovec/PIXSELL
Zagorci žure ‘ozakoniti’ klijeti - 402 objekta već na čekanju za rušenje
14.12.2012.
u 12:36
Samo jedan ured u Krapini prima desetak zahtjeva za legalizaciju objekata tjedno
Pogledaj originalni članak

Na području Krapinsko-zagorske županije izdana su 402 rješenja o uklanjanju bespravno izgrađenih objekata, došli smo do zabrinjavajućeg podatka u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja. Zabrinjavajućeg, jer mnogi Zagorci posjeduju bespravno izgrađene objekte, a velik dio tih ilegalnih objekata otpada upravo na one našim ljudima najvrednije – klijeti.

Vrag uzeo šalu

Zahvaljujući medijskim napisima i sve glasnijim prijetnjama ministra i građevinskih inspekcija, konačno su mnogi shvatili da je vrag uzeo šalu pa su ipak krenuli legalizirati svoje objekte. Da je tako, potvrdili su nam i u uredu indikativnog imena "Legalizacija", koji je u Krapini prije dva mjeseca otvorila tvrtka Geotopo. 

– S projektantima s kojima surađujemo otvorili smo ured u kojem ljudi mogu obaviti sve na jednom mjestu, kako ne bi morali kucati na više vrata kada žele legalizirati svoj objekt, odnosno za njega dobiti građevinsku dozvolu. Prije svega obavljamo geodetski dio, dok projektanti odrađuju svoj arhitektonski dio, ali sada se bavimo i legalizacijom – objasnio nam je Marijan Golub, suvlasnik i direktor Geotopa. Nisu oni doduše jedini takav ured u Zagorju, gdje ima desetak geodetskih tvrtki, a projektanata i puno više.

– Kod prvog izlaska Zakona o legalizaciji bilo je to dosta skupo pa odaziv ljudi nije bio tako velik, međutim, vjerojatno je Vlada uvidjela da to nije dobro, pa su ove godine u kolovozu izmijenili Zakon i cijelu proceduru dosta pojeftinili – smanjili su doprinose, kazne, pojednostavili su geodeziju i sve skupa je puno lakše, zahvaljujući čemu su ljudi mnogo više krenuli u legalizaciju – objašnjava Golub dodajući da imaju mnogo upita i svaki dan ljudi dolaze na konzultacije, a s time imaju i dosta zaprimljenih zahtjeva za izradu projekata, na tjednoj bazi sigurno desetak. 

– Nedavno sam čuo podatak da su upravo Zagorci među onima koji su dali najviše zahtjeva. Pretežno je riječ o klijetima, ili dogradnji obiteljskih kuća te garaža – dodaje Golub. Upitali smo ga i kako izgleda procedura, primjerice legalizacije klijeti izgrađene 1975. godine.

 Procedura legalizacije

 – Kada nam se preda zahtjev, napravimo geodetski snimak, a projektanti naprave arhitektonski dio. Ta dva elaborata nose se na Odjel za graditeljstvo, a oni vam potom na kućnu adresu šalju obračun za komunalni i vodni doprinos. To se plati prema kubičnom metru, zoni i namjeni objekta i oni izdaju rješenje. Naravno, stambeni objekti su skuplji, a poljoprivredni i gospodarski su jeftiniji. Kada se to sve plati, dobiva se građevinska dozvola. Za ishođenje sve potrebne papirologije potrebna su oko dva mjeseca, a dalje ovisi o Odjelu za graditeljstvo, ali cijeloj proceduri treba oko četiri mjeseca – kaže Golub. Naša bi klijet, dakle, bez ucrtavanja u katastar i gruntovnicu stajala oko sedam-osam tisuća kuna. 

– S ucrtavanjem bi to bilo nešto iznad 10 tisuća kuna – dodao je Golub, zaključivši da je to u svakom slučaju isplativije od rušenja, koje nakon 30. lipnja sljedeće godine prijeti svim bespravno izgrađenim objektima.     

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

TU
turko
18:55 14.12.2012.

ja imam neucrtanu,staru kuču,doduše dozidanu,no nemam 10 000,pa i više ,kako dalje ? nek ruše i na cestu s obitelji