Općina Zagorska Sela u Krapinsko-zagorskoj županiji ima točno 999 stanovnika. Nezavisni načelnik Željko Kodrnja, koji “volontira” za 4000 kuna mjesečne naknade, protiv je ukidanja ili spajanja općina i gradova, kao što to Most traži u pregovorima s HDZ-ovom i SDP-ovom koalicijom.
– Kako će netko u nekom gradu znati kakve su naše komunalne potrebe? Bili smo nekad u sastavu Klanjca, ali nije bilo sreće. Ovako radiš kao da radiš za sebe doma, kao gazda – vadi argument.
Izvorni općinski proračun je 1,4 milijuna kuna, a s novcem od države i fondova penje se na tri. Općina ima zaposlene pročelnika i administratora.
Novac za projekte
– Ako se i ukine općina, njih će trebati negdje zaposliti – kaže.
Mišljenja mještana s kojima smo razgovarali mogu se sažeti u jednu rečenicu: broj općina treba smanjiti, ali nas pustite na miru!
– Ako nam još i općinu uzmu, onda je to sramota! Ništa drugo i nemamo. Javni prijevoz nam je katastrofa. Radim u Zagrebu pa, kad mi dođe radna nedjelja, moram otputovati u subotu i negdje prespavati. Kako će stariji ljudi u Klanjec ili Kumrovec ako tamo bude općina? Pješice? Tko će rješavati komunalne probleme? – pita Jasna Zgorelec.
Mještani s kojima smo razgovarali smatraju da bi načelnici u malim općinama trebali biti volonteri, a da se neke administrativne službe, poput računovodstva, mogu spajati. Protiv ukidanja malih općina je i Marin Bosilj (HDZ), načelnik Svetog Ilije kod Varaždina s 3511 stanovnika, koji “volontira” za 3600 kuna.
– Ako spojimo tri siromašne općine, dobit ćemo jednu siromašnu. Država općinama treba dati više novca, ali ne za hladni pogon i zapošljavanja u upravi, nego za konkretne projekte – ističe.
Treba uvesti glavarine
I načelnik je međimurskog Donjeg Vidovca Josip Grivec (HSLS) za decentralizaciju, a ne centralizaciju.
– Treba uvesti glavarinu pa gradovima i općinama vraćati novac od poreza na dohodak i PDV-a po glavi stanovnika, a mogli bi se uvesti i koeficijenti za sve gradove i općine – smatra Grivec, koji odrađuje šesti mandat.
Još malo pa će dogurati do mirovine. Za vođenje općine s 1400 stanovnika prima 5600 kuna plaće. Zaposleni su on i pročelnik, dok neke slične općine u Slavoniji, veli, imaju i po nekoliko pročelnika. Nekoliko donjomeđimurskih općina već dijeli zajedničkog komunalnog redara kojeg zajedno plaćaju. Izvorni proračun Donjeg Vidovca je oko dva milijuna kuna, a s projektima i prodajom zemljišta prelazi četiri.
– Treba dobro razmisliti o kriterijima. Bilo je napeto kad su se početkom 90-ih krojile općine. Jedni su rekli da moraju biti općina jer imaju ljekarnu, drugi da imaju benzinsku crpku. Tako će biti i sad ako se krene u prekrajanje bez jasnih pravila – kaže.
>> Najveća općina u Hrvatskoj ima 14.445, a najmanji grad 1526 stanovnika
>> Ukidanje općina kakvo se zagovara donijelo bi demografsku pustoš
"Njih treb zbrinit". A zasto bi se njih trebalo zbrinit? Kad je moja bivsa firma propala mene nitko nije zbrinjavo, nego je bilo po principu snadji se druze. Zivjeli na drzavnim jaslama i ina ih opet poslje treba zbrinit. Nikad se mi iz ovih gov.... necemo izvuc!!!