Hrvati vole centar i protive se lustraciji

Pilarov barometar hrvatskog društva ili istraživanje o stanju nacije, koje su stručnjaci zagrebačkog Instituta društvenih znanosti proveli u proljeće ove godine, a predstavili jučer, pokazuje u kolikom su u neskladu stavovi političke nomenklature i građana kad je riječ o aktualnim društvenim pitanjima, povjerenju u institucije, navodnoj fašizaciji društva, lustraciji, podjeli društva na ljevicu i desnicu. Najveći broj građana sebe ne svrstava ni lijevo ni desno, iako se ta podjela uporno gura u politici i javnosti, nego u centar. Građani najmanje povjerenja imaju u političke stranke, pa Vladu, Sabor i pravosuđe. Nacionalna dobra ni u ludilu ne bi dali privatizirati, to više što kod nas zbog negativnih iskustava iz prošlosti privatizacija a priori izaziva sumnju. U državnom vlasništvu građani bi zadržali otoke (85,5%), izvore vode (88,7%), šume (85,5%), poljoprivredno zemljište (71,4%). Nad Pilarovim barometrom hrvatskog društva trebali bi se zamisliti političari koji pretendiraju na vlast i kreatori javnog mijenja, koji vole misliti da dobro znaju kakvi su građani i što žele.

Protiv bušenja Jadrana

Rezultate istraživanja koje je proveo Institut Pilar u proljeće 2015. na nacionalno reprezentativnom slučajnom uzorku od 1000 punoljetnih osoba predstavio je psiholog s Pilara Stanko Rihtar uz prisustvo ravnatelja Vlade Šakića. Ne čudi da je sadašnju situaciju u Hrvatskoj vrlo lošom ocijenilo 37,4% građana, a uglavnom lošom njih čak 45,2%. Ovo istraživanje još je jedna pljuska političkom sektoru u koji je najniže povjerenje građana. Inače, povjerenje građana u institucije, kazao je Rihtar, u Hrvatskoj je među najnižima u Europi. Od institucija kod građana dobro kotiraju vojska, Crkva, predsjednik/predsjednica i policija jer u njih imaju najviše povjerenja, a to potvrđuju i sva druga istraživanja zadnje desetljeće i više. Većina stanovništva nije sklona ni lijevim ni desnim ekstremizmima jer je za lustraciju dužnosnika iz komunizma i pripadnika tadašnjih tajnih službi samo četvrtina ispitanika. Najveći dio građana, njih 26,7%, nije ni lijevo ni desno, pa toliko o fašizaciji društva, kako je dometnuo Rihtar. Zagovaranje lustracije i propagiranje straha od fašizacije promašaji su desnih i lijevih, HDZ-a i SDP-a. Većina je građana protiv eksploatacije nafte u Jadranu (52,8%), protiv davanja autocesta u koncesiju (68,5%), za ustavno rješenje statusa branitelja je 37,4% građana, dok je za preferencijalno glasovanje 59,9% građana. U vrijeme kad se teze o fleksibilizaciji na tržištu rada guraju u javnosti kao spasonosne u krizi, istina ne od stručnjaka, građani jasno poručuju da se s tim ne slažu. Na vrhu ljestvice radnih vrednota za njih je najvažnije imati siguran posao i uz posao dovoljno vremena za privatni život i obitelj, a tek nakon toga slijede visoka primanja, inicijativa u poslu i prilika za usavršavanje. U odnosu na preplaćene političare u koje imaju najmanje povjerenja građani su relativno zadovoljni, nažalost, potplaćenim nastavnicima. U prosjeku imaju povjerenja i u zdravstveni sustav, a relativno dobroj ocjeni zdravstva zasigurno je pridonijela svijest građana o važnosti dostupnog javnog zdravstva kao civilizacijske tekovine svim građanima, osobito u situaciji kad svako malo nekome izleti da bi i dobar dio zdravstvenih usluga trebalo privatizirati. Inače, trećina građana pati od neke kronične bolesti prema Pilarovu barometru, što se podudara i s ranijim istraživanjima Eurostata i Eurofounda. Za farmaceutsku industriju brige nema jer je trećina građana izjavila da je bila na lijekovima dulje od desetak dana u mjesecu prije istraživanja.

Nisu za Balkan

Unatoč svemu naši građani relativno su zadovoljni životom s prosječnom ocjenom 6,6 na skali do 10, no nemamo se razloga pretjerano time hvaliti jer sva relevantna i domaća i strana istraživanja pokazuju da smo po zadovoljstvu životom još ispod prosjeka EU. Naravno, zadovoljstvo životom povezano je sa standardom i stabilnim vrijednostima u društvu pa su zato najzadovoljniji Danci, Finci, Šveđani, Švicarci. Kad je riječ o vanjskoj politici, za razliku od mnogih političara koji sebe vide kao most prema jugoistočnoj Europi, 54,8% građana smatra da Hrvatska treba najviše surađivati sa srednjoeuropskim zemljama, dok je za suradnju najviše usmjerenu prema tzv. zapadnom Balkanu samo 9,2% građana. Kad je riječ o međunarodnoj suradnji, građani na prvom mjestu bliske odnose zagovaraju s Njemačkom (39%), Austrijom (13,4%) te SAD-om (11,3%).

>> Hrvati najmanje povjerenja imaju u političke stranke