Zagreb dobiva interaktivni muzej znanosti - čudo od 200 mil. kuna!

Hrvatska će dobiti znanstveni edukativno-zabavni centar kakav ne postoji u krugu od 800 kilometara, kažu u 5/Group. U ZEZ-u će se posjetitelje poticati da svaki eksponat dodiruju, zabave se s njim i paralelno uče. Predviđeno je da će centar godišnje posjetiti 350 tisuća ljudi. Talijanski paviljon Zagrebačkog velesajma, uvršten na listu zaštićenih spomenika kulture, danas prazan, posve zanemaren i neiskorišten, trebao bi postati ZEZ. Skraćeni je to naziv za Znanstveni edukativno-zabavni centar, veliki projekt koji se svrstava u novu generaciju muzeja, u svijetu poznatu kao “hands-on”, u kojemu, najjednostavnije rečeno, kultura susreće znanost. Svakojaku! Od fizike, kemije i biologije do one toliko postojane u svakodnevnom životu da se pitanja koja se odnose na njezine manifestacije gotovo više i ne postavljaju. Uostalom, tko se sjeti zapitati zašto je žutanjak žut, a bjelanjak bijel, ili kakve se promjene u mozgu događaju kada se naljutimo?!

Po uzoru na Varšavu

Centar u kojemu će znanost i učenje biti prava zezancija prostirat će se na 25 tisuća četvornih metara, a njegova bi gradnja, bude li sve po planu, mogla početi potkraj 2014. godine. Tada se, naime, očekuje zeleno svjetlo i prvi novac iz europskih fondova, koji bi trebali pokriti čak 85 posto ukupne vrijednosti njegove gradnje. A ona će po izračunima, i to onim najpesimističnijim, dosegnuti iznos od 200 milijuna kuna. Projekt je, naime, trenutačno na listi čekanja, prijavljen preko Ministarstva turizma u kategoriji gradnje tematskih parkova, a u red za financiranje iz fondova EU ulazi početkom 2014.

Znanstveni edukativno-zabavni centar u kojemu će se posjetitelje, za razliku od ostalih muzejskih ustanova u Hrvatskoj, poticati da svaki eksponat dodiruju, zabave se s njim i paralelno uče, ideja je ekipe iz zagrebačke kreativno-produkcijske grupacije 5/Group koja se kuha dobrih pet godina. Ipak, kad se sagradi postat će javno dobro – s privatnim upravljanjem. To je, naime, bio jedini uvjet tima odgovornog za podizanje kulturno-turističke ponude na višu razinu: da ideju “prepuste”. Baš kao što je to bio slučaj s Kopernikom, znanstvenim centrom u Varšavi koji je prije otvorenja kalkulirao s posjećenosti nešto većoj od 300 tisuća godišnje, da bi nakon dvije godine zabilježio dva milijuna posjetitelja, od kojih čak 65 posto nisu stanovnici toga poljskoga grada već turisti.

– Ideja se doista kuhala dugo. U inozemstvu sam se prvi put susreo s takvom ponudom, oduševila me i tada sam znao: želim to i u svojoj zemlji – govori Davor Komerički, začetnik i jedan od nositelja projekta, zajedno s Udrugom profesor Baltazar i Institutom sinergije znanosti i društva. On se jedini u Hrvatskoj dosjetio najbolja iskustva preuzeti od onih koji su na tome području već odvalili dobar komad puta, pa se zato s timom svojih stručnjaka učlanio u Europsko udruženje znanstvenih centara i muzeja (ECSITE).

Kako to inače biva u nas, ideja je najprije naišla na otpor, a plan da ZEZ bude smješten u dvorcu u Zaprešiću nije nikoga oduševio.

– To je 2008. bilo predloženo kao koncept, ali nije naišlo na plodno tlo. Htjeli smo zapuštene gospodarske objekte dvorca prenamijeniti u centar, napraviti od toga senzaciju, ali očito da tada nije bilo najbolje vrijeme – kaže Komerički. Naglašava kako će ZEZ upravo zaigrati na kartu koju je Hrvatska dosad propuštala: promovirat će naše znanstvenike zaslužne za brojne svjetske izume i inovacije koje su pokrenule svijet, a za koje mnogi i ne znaju. Tako je, primjerice, glavni ulaz u kompleks centra, onaj s istočne strane, inspiriran DNK jer Hrvati u svijetu uživaju iznimno priznanje u genetici. Prostor ZEZ-a zahvatit će i vanjsku površinu i dio paviljona broj 14 u kojem će biti smješteni uredi, a na njegovu će se krovu postaviti solarni paneli koji će za centar proizvoditi struju te ujedno biti otvoreni i za posjetitelje. Na taj će im se način, na zornom primjeru, objasniti funkcioniranje solarnih elektrana. Odmah s glavnog ulaza, lijevo, bit će sagrađen interaktivni labirint na tisuću četvornih metara, kao i dio posvećen agronomiji i svim vrstama tla koja postoje u Hrvatskoj.

– Montažni dio paviljona 14 morat će se graditi ponovo jer je u poprilično lošem stanju – objašnjava Jelena Filipaj, koordinatorica projekta. U dvorištu neposredno prije samog ulaza u ZEZ bit će postavljen i solarni sat, tribina s visećim vrtom te park matematike.

Pokusi i radionice

Sam ulaz u kompleks, pak, inspiriran je žaruljom, čime se ističe uspjeh našeg znanstvenika Franje Hanamana koji je izumio i patentirao prvu masovno prihvatljivu električnu žarulju. Odmah nakon ulaza posjetitelji će se moći upoznati s matičnom pločom koja će im se naći pod nogama, a unutarnji kompleks bit će podijeljen na nekoliko dijelova: stalne postave koji će se mijenjati barem svakih godinu i pol, istraživački laboratorij, dio promjenjivog sadržaja, kao i Baltazargrad, dio predviđen za najmlađe.

– Osnovna je ideja da posjetitelji sami sebe vode kroz centar te u interakciji s eksponatima uče na inovativan, a zabavan način. Imat će također priliku uključiti se u mini znanstvene radionice te razne projekte, a u ugostiteljskom dijelu bit će organizirana druženja s domaćim i stranim znanstvenicima. Jednostavno će im se moći pristupiti i pitati ih bilo koje pitanje – objašnjava Komerički. Napokon će učenici, njihovi profesori, roditelji i drugi na vlastitim pokusima, u radionicama, ali opet uz korištenje suvremene tehnologije, dobiti odgovore na pitanja zašto povrće ima boju, kako nastaje kiša, što je otisak prsta i tisuće drugih. Na odlasku, nakon višesatnog boravka u centru, posjetitelje će dočekati i jedna molba: zavrti pedale u dvorištu za malo struje u ZEZ-u! Pritom neće ostati nezapaženo ni to da je dobri duh cijelog centra profesor Baltazar, koji će biti promotor znanja, dobre volje i humanog ponašanja, a njegov će lik usto omogućiti lakšu edukaciju najmlađih. Takav pristup omogućit će i promociju slavnoga profesora kao pozitivne hrvatske tradicije.

ZEZ će, nakon što bude sagrađen, svoja vrata otvarati postupno, pa će o tome i ovisiti cijena ulaznice. Naime, digitalna ulaznica u konačnici će stajati, kako najavljuju koordinatori projekta, najviše 35 kuna. Putem nje posjetitelji će odmah na ulazu prijaviti svoju e-mail adresu, na koju će se proslijediti sve aktivnosti, pokusi, projekti i nova znanja koja su upili za boravka u centru kako bi gostima ostali uspomena.

– U krugu od 800 kilometara ne postoji ništa slično, a posjetitelji odmah moraju shvatiti da Gardaland i Legoland nisu konkurencija jer nude posve različit sadržaj. Baš su zato financijski potencijali ovoga projekta veliki – ističe Komerički. Iako novac EU još nije pristigao, tim ljudi okupljen oko ideje već je izradio financijska predviđanja, koja kažu da će Znanstveni edukativno-zabavni centar svoju točku isplativosti dosegnuti za osam godina rada, kada će se moći samofinancirati.

– Spoj javnog interesa i privatnog upravljanja ima veliki potencijal uspjeha. Na brojnim smo razgovorima morali objašnjavati kako se iza cijelog projekta ne skriva ni jedna politička opcija, niti smo mi članovi bilo koje stranke – prepričavaju uglas Komerički i Filipaj. Posebno je naporno, dodaju, bilo objašnjavati da će centar ujedno značiti i nova radna mjesta: stalni posao samim otvorenjem ZEZ-a dobit će pedesetak ljudi, a minimalno toliko bit će privremeno zaposleno.

Domaća proizvodnja

– To, naravno, nisu precizne brojke, no važno je i da će centar potaknuti malo i srednje poduzetništvo u raznim kategorijama. Netko će, naime, trebati napraviti te eksponate, a to sigurno neće raditi nikakvi stranci, nego naši ljudi – jasan je Komerički, koji je okupio tim stručnjaka za svaki segment projekta, pa je tako za vizualni identitet zaslužan Marko Koržinek, za idejno arhitektonsko rješenje Aljoša Paro, za financijska predviđanja tvrtka Arata biz, a za promociju Bruno Blumenschein.

Projekt podupiru mnoge institucije, poput ministarstava turizma, znanosti i regionalnog razvoja, Grada Zagreba i Gradske skupština te Hrvatske gospodarske komore, a njime je predviđeno da će ZEZ godišnje posjetiti 350 tisuća ljudi.

– Jednostavno želimo pozicionirati Hrvatsku na kartu svjetskih destinacija znanstveno-kulturnog turizma, ali i povećati svijest o važnosti ulaganja u istraživanje i razvoj te obrazovanje znanstvenog kadra – zaključuje Jelena Filipaj.