Zagreb i Ljubljana sporazumno u proširenje LNG terminala i izgradnju drugog bloka NEK-a

Unatoč uvjeravanju obiju strana da su odnosi između Zagreba i Ljubljane prijateljski, teško se oteti dojmu da hrvatsko-slovenski odnosi nisu više idilični, a pogotovo ne onako idilični kao što su bili u vrijeme bivše slovenske vlade Janeza Janše. Slovenski premijer kazao je nakon sastanka s utorka s hrvatskim premijerom Plenkovićem u Brdu kod Kranja da je susret bio "lijep, opušten i pozitivan", što je potvrdio i Plenković, ali čini se da na slovenskoj strani još nisu zaboravili netaktičnu Plenkovićevu potporu Janši uoči lanjskih parlamentarnih izbora u Sloveniji, što je naljutilo Goloba.

Najvažnija tema sastanka bila je suradnja na području energetike, s obzirom na to da je Slovenija zainteresirana za projekt proširenja LNG terminala na Krku, a Hrvatska za sudjelovanje u projektu izgradnje drugog bloka nuklearke Krško, o čemu će dvije strane potpisati sporazum kada premijer Golob u svibnju posjeti Zagreb. Tu je i problem ilegalnih migracija, kojih je nakon ulaska Hrvatske u Schengen više, a spominje se mogućnost zajedničkih ophodnja hrvatske, slovenske i talijanske policije na schengenskoj granici. Trebalo je biti riječi i o situaciji na zapadnom Balkanu, posebno u pogledu ubrzanja europskih integracija Bosne i Hercegovine, što je također zajednički cilj Zagreba i Ljubljane.

Iako su iz kabineta slovenskog premijera i prije sastanka neslužbeno poručili da slovenska strana neće dopustiti hrvatskoj strani da pitanje uređenja ribolovnog režima uopće uključi na dnevni red razgovora, s obzirom na to da to nije u interesu Ljubljane nakon što su se slovenski ribari zbog tog problema obratili Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, premijer Plenković izvijestio je nakon sastanka da je ponudio Golobu "pragmatično rješenje" ovog problema i da je Hrvatska spremna riješiti problem razgraničenja "na obostrano zadovoljstvo", što Golob ne prihvaća pozivajući se na poštivanje arbitraže.

Problem ribara posljedica je neslaganja oko arbitraže i činjenice da u neuralgičnoj točki zaljeva postoji jedan mali dio akvatorija na koji i jedna i druga strana polažu pravo pa hrvatske vlasti naplaćuju kazne slovenskim ribarima zbog ribolova na području koje je, prema arbitražnoj odluci koju Hrvatska ne priznaje, pripalo Sloveniji. U Ljubljani su odlučili da će prije rješavanja tog problema pričekati odluku suda u Strasbourgu, što će potrajati nekoliko godina. Slovenska se strana nada da će se Europski sud za ljudska prava pri odlučivanju o ribolovu morati očitovati i o spornoj arbitražnoj odluci, što znači da u Ljubljani i dalje traže put kojim bi Hrvatsku prisilili na njezino prihvaćanje, premda je premijer Plenković Golobu više nego jasno poručio da Hrvatska nikad neće ratificirati kompromitiranu arbitražnu odluku. U takvim okolnostima svakako je dobro da je do sastanka uopće došlo i da teme oko kojih se dvije strane ne slažu ipak ostaju u manjini.