Što Zagreb znači za Hrvatsku? Je li on i danas grad njihova djetinjstva
i mladosti? Zaslužuje li gradsku vlast kakvu ima? Na ta pitanja
odgovarale su rođene Zagrepčanke dr. Vesna Pusić, potpredsjednica
Sabora i predsjednica HNS-a, dr. pomorskog prava i bivša političarka
Ljerka Mintas-Hodak te glumac, redatelj i utemeljitelj Histriona Zlatko
Vitez.
VL: Kako komentirate podatak da se prošle godine 10 tisuća ljudi
iselilo iz Zagreba, a njih 12 tisuća ih se uselilo?
VITEZ: Varaždin, u kojem sam
rođen, uvijek sam doživljavao kao predgrađe Zagreba. Težnja prema
centru nas koji smo rođeni u provinciji bila je evidentna. Veliki Tin
došao je u Zagreba iz Vrgorca, Vlado Gotovac iz Imotskoga, no svi smo
mi u ovom gradu doživjeli afirmaciju. Nisam baš siguran da godišnje 10
tisuća Zagrepčana napušta Zagreb. No jedno je sigurno – Zagreb je u
stanju prigrliti sve ljude dobre volje.
PUSIĆ: Mnogi od tih ljudi
napuštaju Zagreb zbog prireza koji je ovdje najviši. Ima sigurno ljudi
koji se iseljavaju, ali ne znam je li to točna brojka. Iseljavaju se u
Varaždin, Samobor ili druge male gradiće koji su komorni i ugodni za
život. No velik je broj i onih koji se godišnje usele u Zagreb. Od
posljednjeg popisa stanovništa oko 120 tisuća ljudi doselilo se u
Zagreb.
MINTAS-HODAK: To pokazuje
da je Zagreb središte koje privlači. No to nije dobro. Za mene je dobar
podatak da se 10 tisuća ljudi godišnje iseli iz Zagreba. Razvoj
Hrvatske prema kojem je sve što se događa u Zagrebu apsolutno nije
dobar. Bilo bi jako dobro da se počnu razvijati i neki drugi centri
diljem Hrvatske.
VL: Je li najava većeg povratka
znanstvenika u Hrvatsku realan projekt ili služi u propagandne svrhe?
PUSIĆ: Ljudima samo treba otvoriti vrata jer većina znanstvenika naših
vršnjaka, ali i studenata, redovito dolazi doma. Kad bi se stvorili
preduvjeti da mogu godišnje mjesec dana predavati na našim fakultetima,
svi bi to objeručke prihvatili. Svi oni vole osjećaj da su korisni i da
ih ljudi iz domovine traže. Tom problemu treba pristupiti sustavno.
VL: Histrioni su se napokon skućili –
dobili su svoj dom?
VITEZ: Nismo mi ispočetka
tražili takvo mjesto jer to nije u duhu histrionstva. No taj dom nije
samo za Histrione nego i druge grupe koje nemaju gdje igrati svoje
predstave. Grad i gradonačelnik Bandić pomogli su da napokon dobijemo
svoj prostor, koji je tehnički sjajno opremljen.
VL: Vi ste gospođo Mintas-Hodak bili u
politici. Je li vam žao što više niste?
MINTAS-HODAK: Ne ža-lim
što sam izišla iz politike jer se tim postupkom kvaliteta moga života
bitno poboljšala. Potrebno je da iz politike iziđu neki ljudi koji su
godinama bili na vodećim funkcijama kako bi do izražaja došla nova lica.
Cijeli intervju pročitajte u
nedjeljnom tiskanom izdanju
Zagreb je uvijek dobro primao dotepence
Procurili tajni planovi NATO-a: Europske metropole izložene napadima, 150.000 novih vojnika, otkrivene slabosti...
Planirani summit NATO-a u Njemačkoj odgođen je zbog američkog predsjedničkog posjeta, a povjerljivi dokumenti razotkrivaju nove zahtjeve za vojnu spremnost članica Saveza suočenih s ruskom prijetnjom
Ova brigada je trebala promijeniti rat, a postali su simbol vojnog debakla: 'Oni su žrtve PR projekta Zelenskog'
Ukrajinska 155. oklopna brigada trebala je predstavljati vrhunac zapadne obuke i reforme ukrajinskih borbenih jedinica. No, stvarnost se pokazala suprotnom: od osnutka u proljeće/ljeto 2024., brigada je postala sinonim za kaos, piše njemački list Welt.
Koga ljubi Zrinka Ljutić? Skijaška zvijezda svoju sreću ne skriva
Zrinka je osvojila utrku slaloma te drugi vikend zaredom pobijedila u Svjetskom skijaškom kupu. Uspjeh je to kojim je privukla puno pozornosti na sebe, a vrlo brzo su se mnogi zapitali i krenuli tražiti više informacija o našoj skijašici.
Je li ovakva ambalaža put prema čišćoj budućnosti?
U svijetu koji se suočava s rastućim izazovima klimatskih promjena, briga o okolišu postala je ne samo odgovornost nego i ključni imperativ za tvrtke.
Stakleni stropovi i ljepljivi podovi: kako nevidljive prepreke koče napredak žena
Metafore poput "staklenog stropa", "ljepljivog poda" i "potrgane prečke" već su dugo prisutne u jeziku kada se govori o rodnoj neravnopravnosti u poslovnim strukturama.