Zagreb: Uzrok smrti L. Ritza psihička trauma; Split: Krivi su napadači

Protekli tjedan na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu za maloljetnike nastavljeno je suđenje trojici mladića koji su u lipnju prošle godine na Mostu slobode pretukli Luku Ritza (17). Kao i na prijašnjim ročištima, saslušavali su se svjedoci, ali ključna točka, izvješće sudskih vještaka, o čemu ovisi presuda, a koje će odgovoriti na pitanje je li Lukina smrt izravna posljedica udaraca, još nije razriješena.

Problem je što su izvješća oprečna. Za razliku od vještaka sa Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu, koji su u dva navrata ponovili mišljenje da je za tragediju kriva Lukina prirođena aneurizma, odnosno da je do smrti došlo zbog psihičkih trauma, Splićani tvrde suprotno, te izvješćuju da je premlaćivanje direktno povezano s tragedijom, a teoriju o aneurizmi odbacuju kao neutemeljenu.

Čudno je što ni u jednom vještačenju nisu uzeta mišljenja neurokirurga koji se bave ozljedama mozga, aneurizmama. Luka je nakon tučnjave u KB-u Rebro stigao pri svijesti, blago dezorijentiran, s dijagnozom natučenosti glave, potresa mozga, krvarenja u paučinastim moždanim ovojnicama, nagnječenjem trbuha te pripitog stanja. Zadržan je četiri dana na promatranju na neurokirurgiji, a s obzirom na to da je sve bilo u redu, pušten je kući.

Pao je kod kuće
Idućih je nekoliko dana, prema iskazu roditelja, mirovao, nije gledao televiziju niti je razgovarao mobitelom, a iz kuće je izišao obaviti CT i EEG u polikliniku Medicol 11. lipnja. Te je večeri, prema tvrdnjama majke, pošao u krevet u 22.30 sati. Oko 1.15 sati otišao je obaviti nuždu. Suzana je čula udarac, Luku su pronašli na podu, a Hitna ga je odvela u bolnicu. Pomoći mu nije bilo. Zagrebački vještaci tvrde da je prvi razdor aneurizme 1. lipnja nepobitno povezan s drugim razdorom 12. lipnja te da se drugi razdor javlja najčešće sedam dana nakon prvog. “Klinička slika i tijek bolesti sa sigurnošću govore da je kod Ritza riječ bila o razdoru aneurizme krvne žile kukavice na bazi mozga u dva vremena…

Razdor aneurizme u iznimno ranoj dobi je rijedak i treba ga tumačiti stresnim događajem 1. lipnja. U uvjetima stresa i uzbuđenja poput fizičkoga napada, iz srži nadbubrežne žlijezde oslobađa se adrenalin, u manjoj mjeri i noradrenalin, koji dovode do porasta arterijskog krvnog tlaka i frekvencije rada srca te povećane učestalosti respiracije. Ovaj porast tlaka kod Ritza doveo je do razdora aneurizme koja se najvjerojatnije nalazila u području stražnje donje moždane arterije lijevo, na što upućuje spazam na tom području koji je utvrđen MSCT-om 1. lipnja. Na dan 12. lipnja, po ponovljenom krvarenju, MSCT snimanjem mozga utvrdilo se ponovljeno krvarenje u mekim moždanim ovojnicama… Činjenica je da kod Ritza nikakvim dijagnostičkim postupcima, kao ni obdukcijom, nije utvrđeno postojanje aneurizme, međutim, ponavljamo da se u oko 10 posto bolesnika s jasnom kliničkom slikom ne može utvrditi postojanje aneurizme.

Međutim, kada se uzme u obzir klinički tijek bolesti, svi postojeći nalazi dijagnostičkih pretraga: MSCT snimanje moždanih krvnih žila na dan ozljeđivanja, konvencionalni CT od 4. lipnja, konvencionalni CT od 11. lipnja te MSCT snimljen 12. lipnja, kada je jasno utvrđeno ponovljeno krvarenje u mekim moždanim ovojnicama s prodorom krvi u komore, sa sigurnošću se može reći da je kod Ritza bila riječ o krvarenju u mekim moždanim ovojnicama koje je posljedica razdora aneurizme na bazi moga u dva vremena”, stoji u izvješću.

Ni na jednoj žili
Mišljenje splitskog Kliničkog zavoda za sudsku medicinu glasi ovako: “Mišljenja smo da obdukcija, kompletna medicinska obrada i medicinski nalazi potvrđuju direktnu uzročno-posljedičnu vezu traume i traumatskog krvarenja u meke moždane ovojnice bazalnih dijelova mozga s posljedičnim razvojem edema mozga i krvarenjem u moždane komore, koje je bilo takvih karakteristika da je dovelo do smrtnog ishoda.

Smrt je nasilna i nastala je kao posljedica krvarenja u meke moždane ovojnice nakon ozljeđivanja... Ono što treba dodatno objasniti jest mala vanjska ozljeda u odnosu na ozljedu mozga. U medicinskoj literaturi opisani su brojni slučajevi gdje mala trauma u obliku oguljotine na licu i sl. može kod osoba, poglavito mehanizmom kakav je opisan u ovom događaju, tj. ozljeda zadobivenih u tučnjavi i u pripitom stanju, dovesti do opsežnog moždanog krvarenja. Obdukcijom i histološkim serijskim rezovima kod ovako ozljeđenih i umrlih osoba nađeni su razdori stijenke moždanih krvnih žila koje su na očigled izgledale neozlijeđene.”

Osvrnuvši se na mišljenje Zagrepčana o aneurizmu, Splićani tvrde da metodom MSCT angiografijom (kojom se aneurizma otkriva s pouzdanošću većom od 90 posto), a ni obdukcijom, nije nađena aneurizma ni na jednoj krvnoj žili. Dodaju da medicina počiva na dokazima te se ne može zaključivati bez dokazanih činjenica. Ako se potkraj studenog zagrebački i splitski vještaci na sudu ne uspiju usuglasiti, slijedit će nadvještačenje stručnjaka izvan Hrvatske.