Zagrebačka liječnica u tri mjeseca od farmaceuta skupila 67.000 kuna

U izvještajima kojima su farmaceutske tvrtke u Hrvatskoj prijavile HZZO-u marketinške aktivnosti o lijekovima nalazi se popis 760 liječnika koji su surađivali s farmaceutskom industrijom.

Sponzorirani liječnici

Uz svako ime liječnika navedena je svota novca koju su kompanije uložile u njega i to za plaćena predavanja, sponzorirana putovanja po domaćim, inozemnim stručnim skupovima, za ručkove i večere u, primjerice, Villi Magdalena u Krapinskim Toplicama ili u Villi Dubrava u Opatiji, za rekreaciju, za podijeljene promotivne letke o lijekovima, darovane olovke. S nekoliko desetaka kuna vrijednosti promotivnog materijala ovi posljednji financijski prošli su najlošije. U analiziranom tromjesečnom razdoblju, od 1. srpnja do 1. listopada prošle godine, na vrhu liste po novčanoj dobiti, bez konkurencije, nalazi se liječnica iz jedne zagrebačke bolnice, koja je na račun farmaceutske industrije, i to za sponzorirana predavanja – koja se inače plaćaju od 10.000 do 15.000 kuna – te za sudjelovanje na stručnim skupovima ostvarila ukupno 67.000 kuna. Kako je riječ o liječnici specifične struke, što bi moglo otvoriti nagađanja o kome se radi, u HZZO-u ne žele reći kojoj medicinskoj specijalnosti pripada liječnica u koju je farmaceutska industrija uložila najviše.

Prvi sljedeći liječnik zaradio je dvostruko manje, oko 33.000 kuna. U skupini prihoda iznad 30.000 kuna je desetak liječnika, pedesetak njih je u skupini više od 20.000 kuna, stotinjak je onih s prihodom većim od 10.000 kuna....

Ovo je dio podataka koje su farmaceutske kompanije obvezne dostavljati svaka tri mjeseca po ugovoru o etičkom oglašavanju lijekova koji su potpisale s HZZO-om 1. srpnja prošle godine. Ugovor je do sada potpisalo 68 tvrtki. Obrađene podatke koje smo dobili u HZZO-u, a koji ne ulaze u sferu poslovne tajne, odnose se na prva tri mjeseca od potpisanog ugovora, a zbog tehničkih problema u poslu koji se radio prvi put, za prikupljanje i obradu brojki trebalo je više vremena. Za zadnji kvartal 2010. obrada je počela.

– Među sponzoriranim liječnicima najviše je specijalista interne medicine jer je to vrlo široka specijalnost, a među njima su najzastupljeniji kardiolozi i onkolozi – kaže direktor HZZO-a dr. Tihomir Strizrep. Često se, dodaje, isti liječnici pozivaju na kongrese i kao plaćeni predavači, oni koji u svom području slove kao tzv. “opinion lideri” pa je marketinški interes svake kompanije da o njihovom lijeku govori liječnik koji se smatra vrhom struke.

Pritisak na HZZO

U svakom slučaju, farmaceutska industrija i liječnici kroz sustav edukacije održavaju kvalitetan suživot u kojemu se nešto zaradi i proputuje dobar dio svijeta. A kako su se godinama vodile rasprave o tome jesu li liječnici koji surađuju s pharma industrijom u sukobu interesa, kao i zbog uvriježenog mišljenja da industrija nameće svoje lijekove, čak i nemoralnim metodama, Hrvatska je, kao i mnoge druge zemlje, uvela mehanizme kontrole u farmaceutski sektor, posebno u promociji lijekova koji su na listi lijekova HZZO-a. Najizdašnije su velike tvrtke poput Rochea ili GlaxoSmtihKleina, a ukupno je 68 tvrtki u spomenuta tri mjeseca u promociju lijekova potrošilo nešto više od 22,2 milijuna kuna. Među ostalim, više od 5,5 milijuna kuna potrošeno je na edukaciju liječnika na kongresima i simpozijima te na liječničke honorare.

– Generalno, nedopustivo je da se lijekovi propisuju zbog eventualne financijske koristi za pojedinca ili instituciju, ali uobičajeno je i u svijetu da farmaceutska industrija sponzorira stručne skupove i plaća liječnicima predavanja. Samo po sebi to nije sukob interesa ili ilegalno stjecanje koristi, a naš je zadatak da otkrijemo onaj mali broj slučajeva u kojima jedna ili druga strana prijeđe granicu – ističe Strizrep. Farmaceutska industrija sponzorira i rad udruga pacijenata, a najviše, 60.000 kuna, ostvarila je udruga oboljelih od malignih bolesti “Za novi dan”. Udruge su korisne jer pacijenti bolje upoznaju svoju bolest i mogućnosti liječenja, promoviraju zdrav života. Ali preko udruga kompanije promoviraju i svoje nove lijekove. I to jest pritisak na HZZO, kaže dr. Strizrep, a za tim nema potrebe, jer ako je doista riječ o terapijskom napretku, lijek će doći na listu neovisno o aktivnostima, pritiscima, kampanjama udruga, pa su u posljednjih godinu i pol dana na listu uvrštena 64 nova lijeka