Transparetno vođenje gradskih financija. Uvođenje sustava nagrađivanja u cijelu gradsku upravu i Zagrebački holding. Ocjenjivanje gradskih službenika, što bi utjecalo na njihovu plaću. Dio je to konkretnih ideja kojima bi Davor Filipović, kandidat HDZ-a za zagrebačkog gradonačelnika, poboljšao funkcioniranje gradske uprave. Iznio ih je kada ga je premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković proteklu srijedu predstavio kao osobu koja će ići u utrku za zagrebačkog gradonačelnika.
Iako su mjesecima krili tko bi njihov kandidat mogao biti, a spominjala su se različita imena, od ministra zdravstva Vilija Beroša, ministra financija Zdravka Marića, bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, pa i Mislava Hermana, predsjednika zagrebačke organizacije te stranke, do Damira Vanđelića, privremenog ravnatelja Fonda za obnovu Zagreba, koji je ušao u najuži izbor, na kraju je ipak odluka “pala” na 36-godišnjeg Davora Filipovića. Ovaj rođeni Sarajlija zastupnik je u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu i tajnik zagrebačkog HDZ-a. Neki su ga zbog toga prozvali Plenkovićevim “igračem s klupe”, no često se dogodi, naglasio je Filipović, strastveni košarkaš i ljubitelj tog sporta, da takvog igrača trener u zadnjoj minuti uvede u igru, pa on tricom “riješi” utakmicu. A to je ono, uvjeren je, što će se dogoditi u predstojećoj kampanji. Nije samo kod Filipovića žargon sportski. Zbog toga što je godinama trenirao košarku, a bio je i hrvatski juniorski reprezentativac, “rođeni” je borac, kažu njegovi kolege, i ne odustaje lako od svojih nauma. Njegove karakteristike su to koje su pomogle u odabiru, dodaju, iako nisu presudile u odluci da on bude njihov kandidat. Velika mu je prednost, kažu, što nema dodirnih točaka s gradonačelnikom Milanom Bandićem, a usto je njegov najveći kritičar, koji ga se ne libi “pecnuti” kad se priča o temi proračuna ili gradskih financija. Najviše su se sukobili kad je Bandića prozvao da grad vodi u bankrot, pa su pale i teške riječi. Gradonačelnik ga je tad prozvao “neukroćenim Skojevcem” kojeg treba podštucati, no nije to Filipovića previše uzbuđivalo, već mu je samo odvratio da Bandić ima više staža kao omladinac i član KPJ nego on godina. Oštar na jeziku i kritičan prema gradonačelniku bio je i prilikom predstavljanja njega kao kandidata, ali i kasnije, kod gotovo svakog javnog nastupa. Što Bandiću najviše zamjera otkrio je u intervjuu koji slijedi, a pitali smo ga i treba li krpati rupe u proračunu prodajom velikih gradskih kompleksa Paromlina, Gredelja i Zagrepčanke, što je dio ovogodišnjeg proračuna. Do toga neće doći, tvrdi Filipović, jer – čim njega izaberu, ići će se na rebalans proračuna u kojem te prodaje neće biti.
- Nikad ne podcjenjujte srce pobjednika. HDZ osvaja Grad Zagreb - prilično samouvjereno priča dok govori o bitki za metropolu. Ne zamara se s time što je HDZ u Gradskoj skupštini u poziciji proteklih godina i što većina gradonačelnikovih projekata ne bi prošla da ih oni nisu podržao. Pa nisu digli ruke za Generalni urbanistički plan, uporno ističe, što je najvažniji dokument koji Skupština može usvojiti, a zbog njih, dodaje, nema niti kompostane u Brezovici ili cementare u Podsusedu, koje su bile dio GUP-a, a niti spornog zagrebačkog Manhattana, od kojeg se u konačnici odustalo. No hoće li takav stav HDZ-u proći kod birača, onih neodlučnih, za čije će se glasove većina kandidata boriti, tek je za vidjeti. Zasad je sigurno da iza Filipovića stoji članstvo, s obzirom da su ga svi u zagrebačkoj organizaciji podržali, što je itekako bitno u “borbi” na terenu. Osim toga, reći će njegovi kolege, kao član nekoliko skupštinskih odbora i predsjednik Odbora za financije, Filipović detaljno poznaje strukturu i funkcioniranje Grada, što je još jedan od razloga zašto su ga odabrali. Osim što na fakultetu predaje organizaciju i menadžment, ujedno je i predsjednik nadzornog odbora Hrvatskih šuma, a što radi u svoje slobodno vrijeme, otkriva u redovima koji slijede...
HDZ vas je odabrao kao kandidata za zagrebačkog gradonačelnika. Sa čime krećete u bitku za Zagreb? Na što ćete staviti naglasak u kampanji?
Najprije, želim se zahvaliti svim članovima Gradskog odbora HDZ-a Grada Zagreba koji su mi dali jednoglasnu podršku u kandidaturi za gradonačelnika Grada Zagreba. Želim im i na ovaj način poručiti kako mogu biti sigurni da ću učiniti sve kako bih ukazano povjerenje opravdao i pozivam ih da, u suradnji sa svim članovima HDZ-a, zajedno ostvarimo što bolji izborni rezultat koji će rezultirati preuzimanjem odgovornosti za upravljanjem Gradom Zagrebom. U, kako kažete, bitku za Zagreb, ulazim sa srcem i ljubavlju. Sa srcem jer sam prepun energije, s ljubavlju jer beskrajno volim naš grad. Naglasak u kampanji, kasnije i u vođenju grada, bit će njegova uspješna obnova i financijska konsolidacija.
Koji su glavni problemi u metropoli, a koje Grad Zagreb može riješiti, i kako smatrate da bi ih trebalo riješiti?
Glavni je problem obnova svih dijelova grada koji su razrušeni potresom koji nas je pogodio u ožujku prošle godine. Za obnovu grada neće biti dovoljan sljedeći gradonačelnički odnosno skupštinski mandat. Čini se realnim kako će za 10 sekundi toga potresa trebati 10 godina obnove našega grada. Taj problem rješavat će se snažnom podrškom Vlade RH koja ni do sada nije izostajala, ponajprije povlačenjem sredstava iz fondova EU. U tom je smislu već osigurano, 683,7 milijuna EUR-a bespovratnih sredstava. Devastirane financije Grada Zagreba planiramo konsolidirati radikalnim zaokretom u njihovom upravljanju. To znači kako će se financije Grada Zagreba voditi transparentno. Građani će imati uvid gdje se svaka njihova kuna troši. Trošit će se onoliko koliko grad uprihodi. S nastavkom dosadašnje prakse, gdje se trošilo više nego se slijevalo novca u gradsku blagajnu, gradu bi prijetio crni scenarij.
Vaši kolege iz HDZ-a uvjeravaju kako je ulazak u drugi krug gotovo siguran. Mislite li da je trenutno to realno za očekivati i koga biste voljeli za oponenta u drugom krugu, ako do njega dođe?
Poznati NBA trener Rudi Tomljanović, inače hrvatskih korijena, kazao je kako nikad ne treba podcijeniti srce pobjednika. Pobjednički duh izgradio sam igrajući košarku i primjenjujem ga u svim životnim situacijama. I u ovoj će taj žar doći do punoga izražaja. Protukandidate poštujem, ali ne razmišljam o njima.
Za vas kažu da ste najljući kritičar iz redova HDZ-a gradonačelnika Milana Bandića i njegove gradske uprave. Što mu najviše zamjerate?
Puno je toga što mu zamjeram. Gradska uprava je preglomazna. Je li primjereno da naša gradska uprava ima 27 ureda, a New York 17? Ogromnom imovinom grada neracionalno se upravlja. Nekontrolirano se, i po nepovoljnim uvjetima, zadužujemo. Primjerice, na neke kredite se plaćaju kamate od 6,5 i 6,8 posto. Takav način upravljanja financijama je dugoročno neodrživ. Na to sam upozoravao u raspravama na sjednicama aktualne Gradske skupštine Grada Zagreba. Probijanje ugovorenih iznosa i rokova s izvođačima radova koje financira Grad skoro da je normalna praksa. S tim u vezi podsjećam na radove u vezi sljemenske žičare koju je baš inicirao HDZ-a Grada Zagreba. I da dalje ne nabrajam.
Ako vi pobijedite i postanete gradonačelnik, koji bi vam bio prvi potez i zašto?
Obići ću naše sugrađane koji su napustili svoje stanove i domove zbog posljedica prošlogodišnjeg razornog potresa i učiniti sve kako bi im se porušeni objekti što prije obnovili. Misleći na njih počinjat ću i završavati svaki dan.
Treba li ograničiti gradonačelnički mandat, i ako da, na koliko mandata?
Osobno mislim kako bi ga trebalo ograničiti na maksimalno osam godina, odnosno na dva četverogodišnja mandata.
Doktor ste ekonomskih znanosti, a često kritizirate i stanje zagrebačkih gradskih financija. Kako biste ukratko objasnili trenutno stanje i kako smatrate da bi se gradske financije trebale voditi?
Ako kažem da je akumulirani gubitak u gradskom proračunu za 2019. godinu veći od 1,3 milijarde kuna onda je kvalifikacija da je stanje gradskih financija katastrofalno i preblaga. Još nemamo podatke o stanju proračuna na kraju 2020. godine, a uzimajući u obzir COVID-19 krizu, situacija ne može biti bolja. Financije Grada Zagreba trebaju se voditi onako kako svaki dobar domaćin vodi svoje financije. Dakle, trošiti onoliko koliko se ima.
Dio je ovogodišnjeg zagrebačkog proračuna, koji je HDZ podržao u Skupštini, i prodaja velikih gradskih kompleksa Paromlina, Gredelja i Zagrepčanke. Je li to način na koji se “krpaju rupe” u proračunu ili nešto drugo stoji iza toga?
S imobiliziranom imovinom, među kojom su i ove koje ste naveli, treba nešto činiti. Cijeli skupštinski mandat ističem kako se gradskom imovinom mora upravljati efikasnije, a jedan od načina efikasnijeg upravljanja je i prodaja imovine koja se ne koristiti i koja generira troškove. Sredstva dobivena od prodaje imovine trebala bi se ulagati u nove projekte koji će podizati kvalitetu života naših sugrađana. Korona ambijent, ako potraje, nije saveznik u postizanju primjerenih cijena imovine u vlasništvu grada koja bi bila predmet prodaje. Prema tome, ne vjerujem da će doći do prodaje te imovine nego ćemo nakon što pobijedimo na lokalnim izborima ići na rebalans proračuna na način da se proračun svede u realne okvire.
Poznato vam je i kako se povlače sredstva iz EU fondova. Na kojim projektima ste dosad radili? Imate li rješenje kako povući više sredstava za Grad Zagreb? Koji su gradski projekti najizgledniji za povlačenje europskog novca?
S obzirom na to da dolazim iz akademske zajednice radio sam na znanstveno-istraživačkim projektima poput projekta “Fostering Entrepreneurship in Higher Education - FoSentHE” koji je financiran od strane Europske komisije. Također sam sudjelovao u reviziji velikog broja projekata financiranih EU sredstvima. Što se tiče korištenja EU sredstava u Gradu Zagrebu, moram istaknuti kako je u tom segmentu napravljen veliki napredak koji je posljedica sinergijskog djelovanja Vlade RH i zagrebačkog HDZ-a. Sa skupštinske govornice sugerirali smo gradskoj upravi na koje se projekte Grad Zagreb treba prijaviti i davali smo punu podršku tim projektima. Tako danas imamo rekonstruiran remetinečki rotor koji je financiran s 320 milijuna bespovratnih sredstava, 44 nova autobusa ZET-a financirana sa skoro 100 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Osigurano je i 22 milijuna kuna za projektno-tehničku dokumentaciju Nacionalne dječje bolnice, a pokrenut je niz drugih projekata. Da bi se još više projekata financiralo iz EU sredstava neophodno je razumjeti tu tematiku i imati snažnu podršku premijera Andreja Plenkovića na europskoj razini. Takvu podršku može imati samo gradonačelnik iz redova HDZ-a. Kada je riječ o onome što nas čeka, pred nama je veliki izazov obnove grada. Uz to, najizglednija će biti mogućnost korištenja EU sredstava za projekte u području prometa (Jarunski most), gospodarenja otpadom, vodokomunalne infrastrukture, ali i ulaganja u kulturnu baštinu, brownfield područja, digitalizaciju javne uprave te poticanje poduzetništva.
Kako bi trebala izgledati obnova Zagreba? Na što bi se trebalo staviti naglasak? Jeste li više za konzervativniju ili avangardniju obnovu?
O tome bi stručnjaci koji se time bave trebali imati odlučujuću riječ. Na meni je da im osiguram prostor da njihove ideje dođu do izražaja.
Koje su prednosti života u Zagrebu u odnosu na život u manjim sredinama, a koji nedostaci te kako, ako postanete gradonačelnik, mane mislite promijeniti?
Prednosti su višestruke. Primjerice, dostupnost zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih, športskih i drugih sadržaja. Šarolikost i brojnost poslovnih subjekata i lakše zapošljavanje. Maksimir, Jarun, Sljeme i drugi prekrasni dijelovi našega grada. Nedostatci se ogledaju ponajprije u izazovima koji se odnose na promet, sustav vodovoda i odvodnje te loš sustav gospodarenja otpadom. Veliki broj škola i vrtića još uvijek nije na razini koju zaslužuju naši najmlađi. Ti izazovi će se rješavati uz angažman najkompetentnijih stručnjaka koje naš grad ima u tim područjima čije ću savjete uvažavati.
Kako ocjenjujete odnos hrvatske Vlade sa zagrebačkom gradskom upravom?
Vlada RH na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem uvijek je bila potpora aktualnoj gradskoj upravi kao što je potpora svim gradskim upravama u državi. Bez te suradnje ne bi bilo ni rotora kao ni drugih projekata koje sam već spominjao. Istaknut ću kako je primjerice HEP-u Europska komisija odobrila više od 55 milijuna eura bespovratnih sredstava za rekonstrukciju više od 68 kilometara vrelovodne mreže u Gradu Zagrebu. To će biti značajan kapitalan projekt koji će naše sugrađane, da tako kažem, spasiti od neugodnih situacija u kojima se nađu kada nemaju tople vode, kada dođe do pucanja vrelovodne mreže, a to se nažalost često znalo događati.
Je li Spomenik domovini jedna od točaka razilaženja gradske uprave i HDZ-ove Vlade? Otvoren je prije dva mjeseca, a protokolarna funkcija trenutno praktički ne postoji ili se barem o njoj ne priča...
Niti jedan spomenik koji se odnosi na Domovinu, hrvatske branitelje i Domovinski rat nije, ne smije niti može biti točka razilaženja bilo koga u Republici Hrvatskoj. Dogovaranje oko protokolarnih funkcija promatram kroz prizmu tehničkih detalja.
Oporba u Skupštini kritizira vas da, s jedne strane, Bandića prozivate, a s druge strane dižete ruku za njegov proračun... Kako to komentirate?
Ruku za ovogodišnji proračun digao sam, kao što su učinili i ostale kolege iz Kluba HDZ-a, jer bi u suprotnom ionako tešku financijsku situaciju u gradu učinili još težom. HDZ je faktor stabilnosti u gradu kao i u državi. Glasanjem za proračun smo omogućili da grad može dalje nesmetano funkcionirati. Budući da nas prate nemjerljive posljedice potresa i pandemije koronavirusa kao odgovorni zastupnici u Gradskoj skupštini mislili smo na naše sugrađane i sudjelovali smo u donošenju jedino ispravne odluke da se podrži proračun za 2021. Oporba se zalagala za rušenje proračuna i krizu u gradu nekoliko mjeseci prije izbora. Je li to briga za naše sugrađane ili stavljanje sitnih političkih interesa na prvo mjesto. Naši sugrađani će to znati prepoznati.
Gradonačelnik vas je prozvao i “neukroćenim Skojevcem”... Što kažete na to?
Već sam o tome u raznim prilikama sve rekao. Na tom se, skojevskom, terenu aktualni gradonačelnik Bandić najbolje osjeća. To bi bio sažetak mojih ranijih komentara na tu temu. Takvi profili su prošlom sustavu imali svoje mjesto. Danas, u 21. stoljeću – a iza nas je već jedna njegova petina – trebaju nam na ključnim pozicijama u cijeloj državi, pa tako i u Gradu Zagrebu, ljudi koji mogu odgovoriti svim izazovima s kojima smo suočeni i koji se nalaze pred nama, a ne zarobljenici prošlosti.
Odrasli ste u Sarajevu i Splitu. Po čemu ćete pamtiti te gradove, s obzirom na tadašnje ratne okolnosti?
Sarajevo, kao grad u kojem sam se rodio, nikad neću zaboraviti. Nažalost najviše ga pamtim po zvucima razornih granatiranja i odlascima u podrum nebodera u kojem smo stanovali kako bi se, zajedno s drugim susjedima, zaštitili ili bolje rečeno pokušali zaštiti od bombardiranja. Split je nešto drugo. Tamo nismo bili izloženi strahotama koje su nas pratile u tada blokiranom Sarajevu. U Splitu sam završio sedmi i osmi razred osnovne škole te srednju Ekonomsko-birotehničku školu kao i treću i četvrtu godinu fakulteta. U tom sam gradu trenirao košarku u Košarkaškom klubu Split. S tim klubom sam ostvario brojne košarkaške uspjehe u pretkadetskom, kadetskom i juniorskom uzrastu. Nizali smo naslove prvaka države u svim tim dobnim uzrastima.
Kao dvometraš trenirali ste i košarku. Osim visine, koji su drugi razlozi zbog kojih ste se odlučili za taj sport i koliku je ulogu imao tijekom vašeg odrastanja? Haklate li još uvijek i s kim to volite činiti?
To je jedno od najljepših razdoblja mojega života. Igrajući košarku stekao sam puno prijatelja, vidio dosta gradova i država. Naučio sam pobjeđivati, ali i suočiti se s porazom. S hrvatskom juniorskom reprezentacijom, koju je vodio najtrofejniji hrvatski košarkaški trener mlađih uzrasta – inače jedan od zapovjednika u Domovinskom ratu na Maslenici – Joško Pulja osvojio sam zlatnu medalju na juniorskom prvenstvu Europe u Stuttgartu 2002. godine. S istom selekcijom i pod vodstvom istoga trenera na svjetskom juniorskom prvenstvu u Solunu 2003. smo osvojili četvrto mjesto. To su nezaboravna iskustva. Ljubav za košarkom nije prestala. Kad god mogu haklam. To najčešće činim sa svojim prijateljima. Imamo redovan termin u tjednu i rijetko sam ga do sada propuštao. Posebno nam je bilo drago što je s nama prethodnih nekoliko godina igrao donedavno američki veleposlanik u Republici Hrvatskoj g. Robert Kohorst. Ostat će nam svima u nezaboravnom sjećanju, ponajprije kao čovjek, ali i kao veliki zaljubljenik u košarku. Neovisno o godinama plijenio je iznimnim šuterskim sposobnostima.
Odmah nakon završetka srednje škole u Splitu odlazite studirati na Fairleigh Dickinson University u New Jerseyju. Kakav je tamo bio studij i život?
U pravu ste. Naime, zahvaljujući košarci dobio sam stipendiju i mogućnost da studiram na Fairleigh Dickinson University u New Jerseyju. Za to sam sveučilište nastupao igrajući najjačem rangu američke sveučilišne košarke. To će mi razdoblje ostati u prekrasnom sjećanju. Studij na tom sveučilištu i prepune košarkaške dvorane u kojima se igrala košarka imali su veliki utjecaj na moje daljnje odrastanje i formatiranje kao osobe.
Kako se opuštate, odnosno koji su vam hobiji? Koji vam je najdraži pisac ili knjiga, film, što slušate od glazbe?
Najviše me opuštaju trenuci koje provodim sa svojim sinom i suprugom u igri i šetnji. Pročitao sam sve knjige Malcoma Gladwella, a najdraži film mi je Gladijator. Volim domaću glazbu poput Miše Kovača, Željka Bebeka, Daleke obale…
VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Zar je važno gdje je tk rodjen? Ako radi za dorobit svih nas onda je čovjek uredu. Da nije bilo doseljenika u Zagreb bi bio provincija gdje se kupalo u blatu . Vi čim ste izišli iz stana Vi lipi moji se već na tudjem terenu. Zato ako nemate svog PMETNOG PURGEA zatvorite usta. Vi kritičari možete biti sretni jer živite od kritike: Niš korist.Nemojte biti potkupljivi stanite svima na nihov rep. Vi to ne činite?