Dugačak je popis kliničkih posljedica pretilosti: moždani udar, kardiovaskularne bolesti, respiratorne i neke zloćudne bolesti, bolesti jetre i žučovoda, dijabetes, hormonalne smetnje... Unatoč tomu, debljina se širi svijetom poput epidemije neke zarazne bolesti. Više od 50 posto pretilih ljudi danas je u SAD-u i u Velikoj Britaniji, no ni mnoge druge europske zemlje ne zaostaju mnogo za tim dvjema nacijama. Debeo je i svaki drugi Nijemac, oko 40 posto Talijana i Španjolaca, tek nešto manje Francuza. Švicararaca je, pak, oko 30 posto pretilih, a Hrvata između 35 i 40 posto.
Roditelji ne stignu kuhati
Zabrinjavajući je fenomen - sve više debele djece. Američki su stručnjaci na temelju istraživanja koje su provodili 12 godina, u koje je bilo uključeno 8270 djece, zaključili da se njihova djeca debljaju zastrašujućom brzinom. Postotak predebele djece hispanoameričkog podrijetla u tih se 12 godina udvostručio, a među bijelom djecom broj se debelih povećao 50 posto. Uglavnom, u Americi je debelo od pet do 10 posto djece te od 13 do 23 posto adolescenata. Američki pedijatri upozoravaju da će se "boom" debljine među djecom i dalje širiti, i to zato što djeca previše vremena provode pred televizorom i računalima, a hrane se u restoranima brze prehrane. Prezaposleni roditelji ne stignu im pripremati zdravu hranu.
A razlozi sve većeg broja debele djece u Americi mogu se jasno prepoznati i kao način života djece u hrvatskoj obitelji.
Kalorijske bombe pred računalom
- Nemamo epidemioloških studija koje bi pokazale precizne podatke, no procjenjuje se da je predebelo od tri do pet posto naše djece - kaže prim. dr. Jasenka Ille, pedijatrica iz Zavoda za endokrinologiju Klinike za pedijatriju KBC-a Rebro. U njenu ambulantu po stručnu pomoć u tjednu dođe i do desetak djece.
- Pretilost se često javlja oko šeste, sedme godine života, a najviše u pubertetskoj dobi. Na nakupljanje kilograma utječu socijalno-ekonomskih faktori, naslijeđe, način života u obitelji. Ali, osnovni je uzrok jako jednostavan - prevelik unos energije uz premalu potrošnju. A roditelji nam često dovode djecu pogrešno uvjereni da su debela zbog nekog endokrinološkog poremećaja. Za dječake, pak, roditelji traže stručnu pomoć ne zato što su debeli, nego zato što su zabrinuti za razvoj djetetova spolnog organa. U debelih se dječaka, naime, javlja tzv. pseudohipogenitalizam, pri kojem su genitalije ukopane u masno tkivo - govori dr. Ille.
Liječnica potvrđuje da je čak 95-97 posto djece pretilo jer su fizičku aktivnost zamijenila mirovanjem pred televizorom ili računalom, uz koje im društvo prave štapići, čips, smoki, kalorijski bogata i masna hrana. Djeca obožavaju pizzu i hamburgere, bombe kalorija i masti, a u mnogim obiteljima sve je manje vremena za zajedničke kuhane obroke.
Nakon određenih dijagnostičkih pretraga i razgovora s psihologom, što je veoma važno i radi poticanja motivacije za mršavljenje, pretilom se djetetu propisuje redukcijska dijeta s izbalansiranom količinom proteina, ugljikohidrata i masti kako bi im se omogućio normalan rast i razvoj, uz istodobno smanjivanje tjelesne težine. Uz tjelesnu aktivnost, dijeta je i u djece jedini lijek. Najjači motiv da smršave imaju djeca u pubertetu jer im je u toj dobi stalo do izgleda. I dr. Ille često bi se iznenadila ustrajnošću djece u dobi od šest do osam godina.
Iskustvo dr. Ille kazuje da pretila djeca imaju 10, 15 pa i 20 kilograma iznad normale u odnosu na svoju dob i visinu, a ima i ekstremnih slučajeva.
- Na odjelu imamo jednu 17-godišnju djevojčicu koju nismo mogli niti izvagati na normalnoj vagi do 150 kilograma. Morali smo je voditi na vagu u skladište. Sa svojih 17 godina nakupila je 188 kilograma - govori prim. dr. Jasenka Ille.
Roditelji pretile djece morali bi se zamisliti nad upozorenjima da čak 80 posto djevojaka i mladića koji su pretili u doba puberteta ostaju takvima i kad odrastu. Iz skupine pretile djece regrutira se dvadesetak posto pretilih ljudi.
Napokon, zdrave se navike stječu u djetinjstvu, a i - ne moramo baš u svemu dostići razvijeni Zapad.
Piše DIANA GLAVINA