Zahtjevi za obnovu kuća na Banovini od idućeg tjedna

Sukladno izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, Središnji ured za stambeno zbrinjavanje bit će operativno tijelo koje će provoditi obnovu obiteljskih kuća na područjima gdje je poslije potresa 29. prosinca 2020. godine proglašena katastrofa.

– Trenutačno ne možemo precizno reći koliki broj kuća će se uklanjati i graditi s obzirom na to da su statičari još na terenu, a naknadni potresi prouzrokuju i dodatne štete. Prema posljednjim podacima, oko 2600 kuća na tome području dobilo je crvenu oznaku, što znači da su neupotrebljive za daljnji život, dok je velik broj obiteljskih kuća dobio narančastu naljepnicu što znači da su privremeno neupotrebljive i trebaju detaljan pregled, provest će se obnova – kaže državni tajnik Središnjeg ureda Nikola Mažar.

Dodaje i kako se sustavno radi na tome da bi se cjelokupni proces ishođenja dokumentacije ubrzao i skratio, kao i da će se s usvajanjem izmjena i dopuna zakona u Saboru već od idućeg tjedna moći početi zaprimati prvi zahtjevi za obnovu.

I zamjenske lokacije

– U ovom trenutku ne može se precizno dati podatak koliko će postupak obnove obiteljskih kuća oštećenih u razornom potresu financijski iznositi jer to ovisi o preliminarnim pregledima statičara, kao i za koji model će se vlasnici odlučiti. Kada govorimo o cijeni, treba znati kako se građevna cijena klasične kuće kreće oko 1000 eura po kvadratu. Sve obiteljske kuće gradit će se na način da budu otpornije na potrese sukladno važećim propisima i pravilima struke. Iz istog razloga bit će ojačane i sve druge obiteljske kuće koje ispunjavaju uvjete obnove na temelju Zakona o obnovi – istaknuo je Mažar.

I kada se pak bude počelo raditi, vodit će se računa o procjenama statičara, seizmologa i inženjera koji će dati ocjenu može li se na tome području, zbog mogućih novih podrhtavanja ili klizišta, graditi novi objekt ili ne. Ako se objekt ne bude mogao graditi na postojećoj lokaciji zbog geoloških promjena koje su prouzročile promjenu temeljnih karakteristika tla, a što dovodi u opasnost živote stanovništva, bit će pronađena nova lokacija kao što je to napravljeno s nekoliko kuća u Hrvatskoj Kostajnici.

– Riječ je o najzahtjevnijem postupku obnove koji nikad dosad nije proveden u Hrvatskoj te ćemo se maksimalno potruditi da sve ide što brže kako bi stradali ljudi što prije dobili siguran krov nad glavom i mogli nastaviti normalno živjeti. Već se radi i na donošenju programa mjera koji će precizirati sve moguće kriterije, modele, načine, uvjete, rokove i sve drugo što je važno za obnovu obiteljskih kuća – kazao je Mažar.

Obnova ili novac

Mažar o detaljima obnove nije želio govoriti, ali kako neslužbeno doznajemo iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, razmišlja se o opciji da vlasnici obiteljskih kuća dobiju mogućnost da im kuću obnavlja država ili pak da sami obnavljaju obiteljsku kuću i da nakon završetka gradnje zamjenske obiteljske kuće zatraže novčanu pomoć od Fonda za obnovu.

Također, razmišlja se o različitim modelima obnove pa će tako postojati objekti s radovima na ojačavanju konstrukcije, konstrukcijska obnova ili pak cjelovita obnova zamjenske kuća. Ovisno o broju članova obitelji, vlasnicima će biti ponuđene kuće od 55, 70 ili 85 kvadrata, ili obiteljska kuća s više stambenih jedinica.

Postojale bi mogućnosti klasične i montažne gradnje ili pak izgradnja drvenih kuća, koje su mnogo protupotresno otpornije od standardne gradnje na ovim prostorima. Nije isključena ni mogućnost gradnje tipskog naselja u Petrinji koje bi bilo namijenjeno prije svega mladim obiteljima zbog posla i daljnjeg života, ali i potreba djece, a posebno vezano za dodatne sadržaje koji bi doveli do revitalizacije tih prostora.

To naselje bi se gradilo sredstvima iz EU fondova, a ovisno o interesu, vidjelo bi se koliko bi ono veliko bilo, kao i hoće li biti još sličnih naselja na tome području. Neslužbene procjene govore kako bi cijeli postupak obnove tih prostora mogao biti dovršen u roku od 2,5 godina. Usporedno će se raditi i na obnovi višestambenih zgrada, škola, ceste i druge infrastrukture, a sve s ciljem da obnova razorenih prostora što kraće traje i normalan život se što prije vrati.

Sličan model obnove kao nakon rata i poplave u Gunji