Zajednička hrvatsko-slovenska komisija blizu rješenja

Mješovita hrvatsko-slovenska komisija za pravnu pomoć o određivanju zajedničke državne granice sada se najviše približila donošenju zajedničkog rješenja, ali nije moguće razumjeti slovensko ustrajanje na načelu pravičnosti, izjavio je supredsjedatelj hrvatskog dijela komisije Davorin Rudolf nakon današnjeg dvosatnog zasjedanja u Šmarješkim Toplicama.

Pahor: Još nema odluke o nastavku rada mješovitog povjerenstva

Njegov slovenski kolega Miha Pogačnik ocijenio je da se nakon četiri dosadašnja zasjedanja došlo do točke kada Komisija o svom radu treba izvijestiti vlade, koje će donijeti političku odluku i o njezinu daljnjem radu.

I kopno i more
Prema Pogačnikovim riječima Komisija nije uspjela riješiti pitanje uporabe materijalnih pravila pred eventualnim budućim međunarodnim forumom. Tu se stajališta znatno razmimoilaze jer je posrijedi pitanje primjene načela pravednosti.

Drugo se važno političko pitanje odnosi na određivanje područja i sektora na kopnu i moru koji trebaju biti predloženi trećem na odlučivanje kao predmet spora, kazao je Pogačnik i dodao da se na kopnu radi o izrazito političkom pitanju oko toga što su države spremne uvrstiti u aneks kao sporna područja.

Na moru ostaje otvoreno pitanje zajedničke formulacije koji dijelovi morskog akvatorija pripadaju pojedinoj državi u skladu s njezinim razumijevanjem i unutarnjim zakonodavstvom. Riječ je o tome hoće li se raspravljati samo o teritorijalnom moru ili i o epikontinentalnom pojasu, isključivoj ekonomskoj zoni ili drugim površinama koje su obje države proglasile za svoje.

Rudolf je objasnio da stajalište Hrvatske počiva na dokumentima kojima se Hrvatska osamostalila i govore da prema susjednoj državi nema nikakvih pretenzija. Što se tiče kopnene granice to je granica kakva je zatečena na dan osamostaljivanja 25. VI. 1991, pa prema tome nikakav kasnije doneseni dokument ne može prejudicirati tu granicu, i nju samo treba ustanoviti. Što se tiče mora često se spominje crta sredine u Savudrijskoj vali, tj. Piranskom zaljevu, koja je nužna samo za slučajeve nesreće u tom akvatoriju, ali to nije konačna granica, koja može biti sjeverno ili južno od crte sredine, a to treba prepustiti sudu da odluči, kazao je Rudolf.

Svjetski primjeri
Naglasio je da se RH zauzima da se morska granica riješi tako kako su riješile sve države u svijetu. Da slovenski brodovi i avioni na putu u slovenske luke ili Tršćanski zaljev uživaju liberalan tretman, kao da su stalno pod vlašću zastave koju brod ima, kazao je Rudolf.

Predsjednik Stjepan Mesić osvrnuo se na uključivanje Europske komisije u rješavanje graničnog spora sa Slovenijom. – Pozdravljamo uključenje Europske komisije u rješavanje našeg bilateralnog spora iako bilateralni spor ne bi trebao biti smetnja ulasku Hrvatske u EU. Uključenje EK-a preko “vijeća mudraca”, koje bi predložilo način rješavanja otvorenih pitanja, može biti samo od pomoći – zaključio je Mesić.