Nova inicijativa Katoličke crkve

Zajedno u Jasenovcu: Molit će biskupi, episkopi, rabini i muftija

Foto: Dusan Mirkovic/PIXSELL
Biskup Škvorčević predvodio misu zadušnicu u kripti požeške katedrale
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Komemoracija u spomen na stradanje ratne siročadi
11.02.2019.
u 11:52
Požeški biskup Škorčević predložio je zajednički molitveni nastup vjerskih zajednica. Rabin Kotel Da-Don prihvatio je prijedlog, a blizak je i episkopu Jovanu.
Pogledaj originalni članak

Vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj nastavlja s inicijativom zbližavanja vjerskih zajednica u odavanju počasti žrtvama Drugog svjetskog rata. Nakon nedavnog i u javnosti odlično dočekanog molitveno-komemoracijskog skupa za žrtve holokausta ispred zagrebačke katedrale, koji je uime Katoličke crkve predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, pred nama je nova inicijativa za organizaciju prvoga zajedničkog molitvenog skupa u Jasenovcu koji bi trebao okupiti episkope, biskupe, rabine i muftiju iz Hrvatske, a pokrenuo ga je požeški biskup mons. Antun Škvorčević.

Biskup Škvorčević posjetio je, naime, kako javlja Izvještajna katolička agencija IKA, prije tri dana rabina Židovske vjerske zajednice Bet Israel dr. Kotela Da-Dona, s kojim se “osvrnuo na nedavni program ispred zagrebačke katedrale i govor kardinala Bozanića”, ali su i “razgovarali o pitanju spomena na žrtve jasenovačkog logora te o sudjelovanju na komemoracijama koje organizira Vlada Republike Hrvatske, a koja nije dogovorila s vjerskim zajednicama način na koje bi se one uključile u program.”

Bez političkih govora

“Biskup je upoznao rabina s pokorničko-molitvenim programom što ga Požeška biskupija organizira svake godine u Jasenovcu na Dan čišćenja povijesnog pamćenja i spomena mučenika. Predložio je da se razmotri mogućnost zajedničkog komemorativno-molitvenog nastupa nekoliko vjerskih zajednica u Jasenovcu. Rabin Kotel Da-Don prihvatio je taj prijedlog te će se u dogledno vrijeme u dogovoru s drugim vjerskim zajednicama nastojati ostvariti takav način iskazivanja poštovanja žrtvama jasenovačkog logora“, javlja IKA.

To znači da će lideri vjerskih zajednica održati zaseban skup, tj. neće sudjelovati u tradicionalnom političkom komemoriranju jasenovačkih žrtava. Takva inicijativa bliska je, kao što je poznato, i katoličkoj i pravoslavnoj strani. Naime, čim je došao za pakračkog episkopa, episkop Jovan (Ćulibrk) jasno je dao do znanja da na liturgiji u spomen jasenovačkim žrtvama ne smije biti nimalo politike, pa nije bilo nikakvih političkih govora, već je žrtvama odana samo crkvena počast.

Naime, kada je prije tri i pol godine, nakon jednog komemorativnog skupa koji je održan u Donjoj Gradini 19. travnja, a drugi u Jasenovcu 26. travnja, 22. travnja episkop Jovan organizirao arhijerejsku liturgiju u Jasenovcu s više od 20 episkopa, nije dopustio nijednom političaru da govori o Jasenovcu.

“Mi ne možemo odgovarati za ono što će oni reći, već se moramo pojaviti zato što je to sjećanje na te ljude i učiniti što je na nama, a ne odgovarati za političke govore.

I upravo smo 22. travnja pokazali kako obilježiti sjećanje na jasenovačke žrtve. To je liturgijsko-molitveno sjećanje, koje njih preobražava u svetitelje Božje, stradale za Krista i jedino shvatljive kroz Krista”, objasnio je tada svoj stav episkop Jovan.

“Kad Jasenovcu pristupimo s iskrenim poštovanjem prema žrtvama, bez ideoloških, nacionalnih, političkih isključivosti ili manipulacija, s velikom otvorenošću za istinu tada on može postati mjesto našeg susreta i zajedničkog nastupa.

Drago mi je što u tom smjeru djeluje slavonsko-pakrački episkop Jovan, budeći nadu da nećemo kod nas još dugo čekati na civilizacijski iskorak, da spominjemo i žalimo ne samo žrtve vlastitog naroda, nego i žrtve drugih naroda, ubijenih pod bilo kojom zastavom ili zbog bilo kojeg razloga”, rekao je prije nešto više od godinu dana za Večernji list biskup mons. Antun Škvorčević, dodavši kako to vrijedi “i za bleiburške žrtve i one u Domovinskom ratu.”

Zajednička poruka svijetu

“Dokle god je žrtva jednog naroda vrjednija od žrtve drugoga naroda, svjedočimo da ni žrtve nisu jednakog dostojanstva, što ima nemale posljedice za nas žive. Pored toga, Jasenovac i sva druga stradalnička mjesta na našim prostorima Crkve trebaju evangelizirati, a ne politizirati.

To znači počinjenom zlu pristupiti s raspoloženjem evanđeoskog kajanja i praštanja koje otvara put pomirenju među Crkvama i narodima. Što duže budemo čekali u tom pogledu, to duže ćemo ostati žrtve počinjenog zla.

Požeška biskupija, među ostalim inicijativama u Hrvatskoj, nastoji Danom čišćenja pamćenja i spomena mučenika služiti navedenom cilju“, objasnio je tada svoj stav o Jasenovcu biskup Škvorčević, koji je s pakračkim episkopom Jovanom izgradio vrlo kvalitetne odnose, a koji su očito temelj na kojemu će se nadograditi ovaj prvi molitveni skup vjerskih lidera, na kojemu će sudjelovati i lideri islamske i židovske zajednice i tako poslati svoju zajedničku poruku svojim vjernicima i svijetu.

U crkvi u Solinu odana počast nadbiskupu Alojziju Stepincu

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 48

NI
nisamguzonjinsin
12:00 11.02.2019.

A onda će svi skupa na Bleiburg krenuti, a samo Mrzljak do njega doći. Drugi će se izgubiti putem osim možda muftije !?

OL
olujadolazi
12:43 11.02.2019.

Jasenovac je bio radni logor.Tamo je skončao oko dvije tisuće ljudi,većinom od bolesti.Otslili su izginuli drugdje ili su ostali živii.Tito u Jasenovcu isto imao fašistički logor.Otkopati i utvrditi istinu.Bez laži nastaviti život.

CV
cvetkovic
12:18 11.02.2019.

Početkom ožujka u američke knjižnice dolazi knjiga "Kad hrabrost prevlada" (When Courage Prevailed) povjesničarke Esther Gitman, koja obrađuje temu spašavanja i preživljavanja Židova u NDH te ulozi zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca u tom razdoblju. Gitman je rođena u židovskoj obitelji u Sarajevu iz kojeg je s majkom pobjegla ratne 1941. godine. Od 1972. godine živi u New Yorku, a od 1999. godine posvetila se znanstvenom proučavanju sudbine židovskog naroda u kvislinškoj Pavelićevoj državi te je privukla pažnju hrvatske i svjetske javnosti dosada nepoznatim povijesnim dokumentima koji potvrđuju Stepinčevu ustrajnost u spašavanju ugroženih, a posebno Židova tijekom 2. svjetskog rata. Večernji list posjeduje knjigu o kojoj smo ekskluzivno s autoricom Esther Gitman razgovarali u New Yorku.