Rast vrijednosti švicarskog franka: Kako su Mađari izbjegli katastrofu

– Izbjegli smo katastrofu u zadnji tren – komentirali su iz mađarske vlade najnoviji rast vrijednosti švicarskog franka.

Mađarska je jedna od rijetkih država čiji su građani masovno prije desetak godina dizali kredite u švicarskim francima, u kojoj tečaj franka ne izaziva paniku ni među dužnicima, ali ni u vladi premijera Viktora Orbána, kojemu je obećanje da će riješiti problem kredita bila jedna od važnijih poluga dolaska na vlast. Nakon godina borbe s EU, odakle su negodovali zbog zadiranja vlasti u tržište kapitala, vlada je omogućila dužnicima da kredite u stranim valutama pretvore u kredite u domaćoj valuti po povoljnom tečaju, a u proljeće će im početi stizati i odštete zbog nepravednih postupaka banaka.

Povoljno konvertiranje

– Krajem prošle godine odlučeno je da se krediti denominirani u francima i eurima pretvore u kredite u forintama po fiksnom tečaju ispod tržišne vrijednosti, tako da promjena tečaja švicarskog franka neće imati utjecaja na kredite koji iznose deset milijardi eura – komentira šefica Reutersa za Mađarsku Krisztina Than.

Kućanstva imaju još 540 milijardi forinti (1,7 milijardi eura) kredita u francima, a najvećim dijelom riječ je o kreditima za automobile, koje je rast franka ipak pogodio.

Pri pretvorbi kredita uzeta su dva referenta tečaja – srednji tečaj Mađarske narodne banke od 7. studenoga, kada je donesena odluka o pretvorbi, i tečaj od 16. lipnja, kada je Vrhovni sud donio odluku da su prakse banaka kada je riječ o kreditima u stranim valutama u pojedinim slučajevima bile nepravedne, do 7. studenoga. Konvertiranje je provedeno po nižem od dva tečaja – 256,6 forinti za švicarski franak te 309,0 forinti za euro.

Podrška 3 mlrd. eura

Pretvorbe kredita počele su odlukom Monetarnog savjeta da središnja banka za pretvorbu mora bankarskom sektoru osigurati devet milijardi eura, potom je središnja banka sa sudionicima procesa sklopila ugovor kojim se obvezuje da će im osigurati iznos potreban da se umanji tečajni rizik operacije, a zauzvrat su se kreditne institucije obvezale da će novac za konvertiranje kupiti od nje, a ne na deviznom tržištu.

Ministarstvo gospodarstva tada je najavilo i gašenje kredita u stranim valutama. Na temelju odluke Vrhovnog suda Vlada je odredila da banke – njih oko 400 – moraju obeštetiti korisnike. Oni dužnici koji su s bankama sklopili nagodbu, isplatu očekuju u proljeće, što bi označilo i posljednji korak u gašenju kredita u stranim valutama. Središnja banka izdvojila je tri milijarde eura iz rezervi radi podrške bankama.