Za još uvijek najjače hrvatske političke stranke HDZ i SDP općenito se misli da ni u ludilu ne mogu zajedno. I, ako nešto predloži HDZ, da će SDP u pravilu biti protiv. I obratno. Uostalom, već se sada najavljuje da će se nova vlada, ako se i provede načelni dogovor Domoljubne koalicije i Mosta, ponovno vratiti stari naziv ministarstvu koje se bavi zdravljem hrvatskih građana pa ćemo opet imati Ministarstvo zdravstva, a ne zdravlja kako su to odredili esdepeovci čim su na čelu svoje koalicije došli na vlast krajem 2011. godine. Ali u moru sličnih nesporazuma i nerentabilnih i suvišnih prepucavanja moguće je pronaći i pozitivne primjere. Među njima je Zaklada Kultura nova koju je osnovala hadezeovska vlada, ali taj novi model financiranja neovisnog kulturnog sektora nije odbacila ni Milanovićeva vlada pa je ova neobična zaklada iz godine u godinu jačala svoju poziciju unutar civilnog društva koje se bavi kulturom i umjetnošću. Tako je novi, očito dobro zamišljen model koji je uveo HDZ, prihvaćen i od SDP-a i njegovih koalicijskih partnera, a to je svakako princip koji bi u Hrvatskoj trebao postati pravilo.
Ako se zna da rad Zaklade Kultura nova ne opterećuje državni budžet ni budžete lokalne uprave, nego se financira od dijela prihoda od igara na sreću i drugih nagradnih igara, onda je jasno da je ovdje riječ o modelu koji demokratizira i jača cijeli civilni sektor, a ne samo njegov kulturni dio. Iz godine u godinu Zaklada je financijski i organizacijski sve moćnija. Tako se 2012. počelo s budžetom nešto većem od tri milijuna kuna da bi se 2014. godine dosegla svota od 8,7 milijuna kuna.
Prošle je godine organizacijama civilnog društva koje se bave suvremenom kulturom i umjetnošću putem javnog natječaja raspodijeljeno više od sedam milijuna kuna, što su u vrijeme restrikcija u kulturi iznimno važna sredstva. Prema planovima Zaklade, za 2017. godinu predviđa se budžet od 14,5 milijuna kuna u kojem bi trebali sudjelovati i fondovi EU u iznosu od 2,2 milijuna kuna. Riječ je o Zakladi koja ima objektivne mogućnosti za financijski razvoj i napredovanje, a onda i za razvoj civilnog društva.
Riječ je o putu kojim bi se trebao smanjiti nezdravi utjecaj većinskog državnog arbitriranja nad financiranjem kulturnog sektora. Koja god administracija bila na vlasti u Hrvatskoj, svaka je problemu financiranja kulture prilazila nepotistički i korupcijski te, umjesto da je paralelno razvijala i javni kulturni sektor koji je na sigurnoj plaći te onaj neovisni koji se za svoju plaću mora izboriti, zapravo je njegovala status quo u kojem su profitirali samo neradnici i loši upravljači. Zato treba inzistirati da i nova Vlada, ma koje orijentacije bila, još snažnije podržava Zakladu Kultura nova kao iskorak iz austrougarskog upravljanja kulturom.
>> Što u genetičkom biološkom kotlu znači pobuna jedne introvertirane Julijane?
>> "Zloglasni" Zamp opet svoje domoljublje iskazuje na djelu – gradit će vrtić u Gunji