Michael Bloomberg je punih 12 godina proveo na funkciji gradonačelnika New Yorka koja je završila u utorak, na Staru godinu, kada je u 17.05 sati zadnji put izišao iz Gradske vijećnice. Bloomberg se polako probijao kroz gužvu, zaustavivši se rukovati i zagrliti s prijateljima, suradnicima koji su formirali pet linija punih ljudi sve do obližnje postaje metroa Brooklyn Bridge. Potom je kući otišao podzemnom željeznicom, ne u gradskoj ili vlastitoj limuzini, upravo kako je i došao na posao, svoj prvi dan u Gradsku vijećnicu, početkom 2002. godine.Takvoga gradonačelnika, 108., Velika jabuka nikad nije imala, a vjerojatno i neće imati, jer Bloomberg je i za američke pojmove jako bogat čovjek, milijunaš koji je “platio” da bude i političar. Bloomberg je raspolagao gradskim proračunom koji je veći od proračuna mnogih zemalja u svijetu pa tako i od hrvatskoga, ali tijekom 12 godina odbio je primiti plaću koja mu zakonski pripada pa je u gradskoj blagajni ostalo 2 milijuna i 700 tisuća dolara više. Uzimao je, simbolično, svake godine jedan dolar, a s osobnih računa financirao je svoju funkciju i sve izdatke koji idu uz tako odgovornu dužnost.U jednom od svojih završnih gradonačelničkih poruka na Twitteru napisao je: “Moj prvi dan u uredu gradonačelnika posjetio sam ruševine World Trade Centera i obećao da će New York biti jači nego ikad. Danas, kad odlazim, mogu reći da smo to ostvarili.”Više od svega, New York je u “boljoj formi” nakon 12 godina s Bloombergom kao gradonačelnikom.
On se nije bojao pokazati da ima prestižne zlatne, crne, dijamantne kreditne kartice te je sve svoje užitke sam plaćao. O tome se, naravno, ogovaralo među drugim političarima, u medijima, na kavama. Kada je izabran za gradonačelnika, instalirao je dva velika akvarija u Gradskoj vijećnici u koje je ubacio tropske ribe koje obožava. Za čišćenje i održavanje akvarija potrošio je 62.400 dolara. To novi gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio ne može.
Moderni Medici
Vjerojatno će hrvatski gradonačelnici biti iznenađeni informacijom da je Bloomberg iz svog džepa plaćao tajnicama i osoblju u uredu svakodnevni lagani doručak (kava, peciva, jogurt) i skroman ručak (salata od tune ili piletine, narezano voće). Za to je u 12 godina potrošio 890.000 dolara. Znao je da ljudi bolje rade kad su siti! Njegovim suradnicima nitko nije mogao prebrojavati dnevnice ili putne troškove jer bi gradonačelnik sve njih vozio u privatnom zrakoplovu, na primjer do Atene, Kine, i na gorivo je za te prigode potrošio šest milijuna dolara.Analiza The New York Timesa pokazuje da je Bloomberg darovao najmanje 650 milijuna dolara za razne pogodnosti i bonuse, političke kampanje i lobiranja, dobrotvorna davanja.Uložio je 268 milijuna dolara od svojih osobnih sredstava u tri kampanje za gradonačelnika.Donirao je još najmanje 263 milijuna dolara u New Yorku za umjetnost, civilne, zdravstvene i kulturne skupine, i to od osobnog novca i pomoću svoje tvrtke Bloomberg LP.Bloomberg je čak poklonio pet milijuna dolara za obnovu službene rezidencije za gradonačelnika, ali nikada se nije u nju uselio jer mu je bila draža privatnost vlastite obližnje kuće.“On je kao moderni Medici. Ali danas nije 15. stoljeće u Italiji, nego 2014. u Americi”, komentirao je Bloombergovu filantropiju Mark Green, bivši gradski zastupnik. Bloombergu su suradnici tepali da je “uzbudljivo raditi s nekim tko se brine o njihovim potrebama”, a suparnike je takvim stilom razarao dok su ga birači voljeli jer je štedio njihov novac i zahvaljivali mu se na nesebičnosti i darežljivosti. Za sve one koji su bili u interakciji s gradonačelnikom milijarderom, njegov “pozlaćeni” pristup vladanja oduzimao je dah.
Jedan ga je suradnik vozeći se u njegovu zrakoplovu pitao koliko stoji takva “igračka”, a Bloomberg je rekao mrtav hladan – 28 milijuna dolara! Chris McNikle, povjesničar koji je pisao o gradonačelnicima New Yorka, tvrdi da je financijska moć Bloomberga učinila najpotentnijim gradonačelnikom od rođenja modernog New Yorka u kasnim 1800-im. “Koliko je ljudi ili političara jednostavno moglo uzeti 28 milijuna dolara sa svog bankovnog računa i kupiti zrakoplov te ga koristiti i za potrebe gradonačelničke funkcije?”.Stoga što je bio u velikoj mjeri oslobođen zahtjeva donatora kampanje, interesnih skupina ili političkih stranaka, njegova se moć još više intenzivirala i proširila te je mogao brže i bolje djelovati bez straha od ucjena ili nevraćene usluge.Za izračun Bloombergove potrošnje, New York Times proučio je javne dokumente, putne evidencije, baze podataka humanitarnih udruga te razgovarao s dobavljačima i njegovim gradskim službenicima. Procjena od 650 milijuna USD je minimalna i nesumnjivo niska jer je potpun raspon troškova nemoguće čvrsto utvrditi. Bloomberg je, naime, u svojoj kući i na svoj račun ugostio državne lidere, kongresnike, predsjednike, a sam je plaćao i pristojbe u inozemnim zračnim lukama. Metropolitan muzeju, kojem je darovao više od 30 milijuna dolara, Bloomberg je platio i za audiovodiče i bežični internet. Kazalištu u parku u Queensu godišnje je darivao 100.000 dolara. “To nas je spasilo, kao da je palo s neba i izvan je našeg područja razumijevanja. Kakva je to sreća za nas bila, neopisiva”, komentirao je bivši direktor kazališta, Jeffrey Rosenstock. Bloomberg je uložio i 30 milijuna dolara da gradske službe istraže uvjete i stvore programe za poboljšanje života ugroženih Crnaca i Južnoamerikanaca.Većina je složna da gradonačelnik Michael Bloomberg – koji je grad vodio uspješno i dugo poput svojih slavnih prethodnika Eda Kocha i Fiorella LaGuardije – zaslužuje da neki most ili zračna luka nose njegovo ime.
Demokratski eksperiment
Da ne bude zaboravljen, nekoliko sati prije nego što mu je završio mandat, Bloomberg je postavio svoj službeni portret na istaknutom mjestu u Gradskoj vijećnici, i to je prvi put da je gradonačelnikov portret istaknut a da je on još bio u uredu. Kad je preuzeo grad nakon 11. rujna 2001., turisti su se bojali dolaziti na Manhattan, građani su se iseljavali a proračun je bio tri milijarde dolara u minusu. Nakon njegovih 12 godina, New York ima više od 54 milijuna turista godišnje, stopa kriminala je smanjena, transportni sustav je učinkovitiji, okoliš je čišći... Bloomberg je ostavio 2,4 milijarde dolara proračunskog viška, koji novom gradonačelniku Billu de Blasiju daje određenu fleksibilnost u pregovorima sa sindikatima. Istina je i to da su u New Yorku prosperitet i životne šanse neravnomjerno raspoređeni jer je populacija beskućnika porasla, plaće su premale a najamnine previsoke. Velika jabuka, zamjerili su Bloombergu, postala je grad samo za izabrane, uspješne i bogate, a on je odgovorio da je uložio u gradske škole, stvorio zdraviji grad u kojem se ne puši u javnim prostorima, broje se kalorije u hrani za djecu, otvorio je 800 hektara prostora duž gradskih obala, proširio biciklističke staze na više od 600 milja...
Borio se za smanjenje stakleničkih plinova a nakon uragana Sandy započeo je ažuriranje popisa zgrada kako bi se stvorio plan pomoći i obrane grada od budućih oluja.Bloomberg je uveo i 311 telefonski broj za pomoć osobama s rutinskim problemima kao što su kvar semafora, pritužbe na buku i pitanja o snježnim danima, što je oduševilo građane.Mnogi sada zaključuju da je odluka građana New Yorka da izaberu u tri mandata jednog od najbogatijih ljudi u gradu za svog lidera bila neka vrsta demokratskog eksperimenta. Na imućne ljude politika zna djelovati opojno, romantično ali i stimulirajuće da budu bolji, no Njujorčani su odlučili Bloomberga zamijeniti ljevičarem Del Blasiom koji živi isključivo do svojih primanja, nema ni bolji automobil, stanuje u Brooklynu i ne ljetuje na Karibima. Hoće li zažaliti za Bloombergom i njegovim donacijama brzo ćemo saznati!