Prije no što razgovaramo o radu Ustavnog suda, što mislite o mogućnosti da Vlada od Ustavnog suda zatraži ocjenu ustavnosti zaključka kojim ju je Sabor obvezao na predaju dokumentacije odvjetnicima generala Gotovine?
- Malo ste me iznenadili ovim pitanjem. Načelno, svatko se može obratiti Ustavnom sudu s bilo kojim pitanjem, pa i Vlada. No, sud postupa isključivo u okviru svoje nadležnosti, pa bi tako postupio i u slučaju o kojem govorite.
Ima li slučaj iz tog zaključka ikakva doticaja s ovlastima Ustavnog suda?
- Postoji ustaljena i stabilna praksa suda u vezi sa zaključcima Sabora. Oni nisu propisi, a Ustavni sud ocjenjuje samo propise. Stoga se podnesci u vezi sa zaključcima Sabora a priori odbacuju. Tako bi se moralo postupiti i u slučaju o kojem govorite.
Mogu li se povlačiti paralele u vezi s angažmanom Ustavnog suda između slučajeva Gotovina i Bobetko?
- U predmetu generala Bobetka Ustavni sud analizirao je događaje za vrijeme agresije na Hrvatsku i jednoglasno je utvrdio da su ratne operacije HV-a, uključujući Medački džep, bile u skladu s Ustavom, jer su štitile ustavni poredak i suverenitet države. O tome je sud napisao izvješće Saboru.
U slučaju Gotovina riječ je o zaključku kao konkretnom aktu kojim Sabor, na osnovi ocjene stanja u pojedinom području, zauzima stajališta, izražava mišljenja ili utvrđuje obveze tijela izvršne i upravne vlasti. Već sam rekla da on nije nikakav propis, pa je izvan nadležnosti suda. Između dva slučaja koja ste spomenuli nema ama baš nikakve veze.
Čini se da vlast katkad traži izlaz iz osjetljivih situacija koje bi ona morala autonomno rješavati uvlačenjem Ustavnog suda?
- Legitimno je nastojanje vlasti da prije nego što poduzme neke korake svestrano ispita njihovu dopuštenost s ustavnog aspekta. Taj je oprez dobrodošao i ne bi se trebao tumačiti negativno.
Ustavni sud će ionako a priori odbaciti sve što nije u njegovoj nadležnosti. Naravno, kompetentna, ozbiljna i odgovorna vlast mora paziti da ne opterećuje Ustavni sud neosnovanim i neprimjerenim podnescima.
Ustavni je sud u očima mnogih ljudi doživljen kao zadnja instanca na kojoj mogu dobiti zaštitu svojih prava. Koliko su ta očekivanja realna?
- Sud doista štiti ljudska prava zajamčena Ustavom pravedno i djelotvorno. Na žalost, velik dio građana pogrešno smatra da je to klasični sud, pa ustavnom tužbom osporavaju sudske presude navodeći da su sudovi pogrešno utvrdili činjenice ili izveli dokaze i slično.
Ukratko, obraćaju se Ustavnom sudu kao da je on redovni žalbeni sud. I tu je problem. Nema dovoljno jasne spoznaje da je Ustavni sud ekskluzivno ustavno tijelo izvan redovnog sudstva, najviša državna instanca koja štiti temeljna ljudska prava, pa obični žalbeni navodi tu nisu presudni, ali ni dovoljni.
Od Ustavnog suda se nerijetko očekuje da daje političke ocjene, pa ima onih koji su nezadovoljni time što se suci zadržavaju na formalnoj razini i ne izlaze izvan okvira zahtjeva o kojemu odlučuju. Kako se na Ustavnom sudu doživljavaju takva očekivanja i nezadovoljstvo?
- Da, takav smo slučaj imali u vezi s podnescima Talijanske unije i Srpskog narodnog vijeća o biračkom pravu manjina. Što o tome reći? Nikakva kvazi stručna mišljenja, interesne političke izjave i zločesta podmetanja u vezi s radom suda ne mogu negirati jednu činjenicu - Ustavni sud radi i radit će samo u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom, u okviru svoje nadležnosti, bez utjecaja izvana i bez upletanja u poslove drugih tijela državne vlasti, ma koliko to nekima odgovaralo ili ne.
Mladenka ŠARIĆ