Unatoč novom Zakonu o hrvatskim braniteljima, pravo prednosti pri zapošljavanju i dalje je jako teško ostvariti – sukus je izvješća pučke pravobraniteljice Lore Vidović za 2018. predstavljenog prije nekoliko dana u Saboru.
– Zakon se ne primjenjuje smisleno, a branitelji i članovi njihovih obitelji nisu dovoljno educirani o svojim pravima. Osoba koja ima pravo prednosti kod prijma u državna i javnopravna tijela, dužna je u prijavi pozvati se na to pravo te priložiti dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta. Međutim, često se u natječaju ne navede da potvrda kojom se dokazuje status branitelja ne smije biti starija od šest mjeseci, zbog čega se ovlaštenici na pravo prednosti pri zapošljavanju koji dostave starije potvrde odbijaju iz formalnih razloga – upozorila je pučka pravobraniteljica.
47 optužnih prijedloga
O težini problema za branitelje svjedoče i brojke. Nadzirući primjene prava prednosti pri zapošljavanju, nadležni Inspektorat rada je, prema preliminarno prikupljenim podacima za 2018., donio 70 rješenja u kojima je utvrdio povredu prava prednosti, zbog čega je nadležnim sudovima podneseno 47 optužnih prijedloga. Kakva će biti sudbina žalbe koju je Upravnom sudu podnijela dr.sc. Ljiljana Zmijanović, tek treba vidjeti. Nakon što se prijavila na natječaj za ravnatelja NP Krka, ovoj hrvatskoj braniteljici s 482 dana borbenog sektora nije uvaženo pravo pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima, premda je, kao doktorica znanosti, imala znatno bolje uvjete od izabrane ravnateljice Nelle Slavice, diplomirane ekonomistice s Veleučilišta u Šibeniku.
Neprovođenje zakona na svojoj su koži osjetila i djeca poginulih branitelja, koja su također, barem formalno, upućena da se na njega pozovu.
– Nakon obavljenog testiranja koje sam uspješno položila i nakon razgovora, ovlaštena osoba obavijestila me da moju potvrdu o statusu djeteta poginulog branitelja poništava okolnost da nisam dostavila potvrdu koja se odnosi na radni odnos kod prethodnog poslodavca, iako je to bio sezonski posao. Navedeno se nije tražilo u natječaju niti je igdje spominjano da to treba dostaviti. Navedeni natječaj je namješten, a najviše me boli i smeta mi da netko tako baci pod noge mojeg oca, hrvatskog branitelja, poginulog 1992., na čiju prednost pri zapošljavanju sam se prvi put pozvala 26 godina nakon što je poginuo. Čemu to izglasavanje zakona i obmanjivanje javnosti kad sam pravi dokaz da to što sam dijete poginulog branitelja ne vrijedi ništa – s gorčinom kaže djevojka koja je iz razumljivih razloga htjela ostati anonimna.
Iz radnog odnosa u rat
Branitelji tvrde da je braniteljski status često otegotna, a ne olakotna okolnost pri zapošljavanju, a oni samo žele ostvariti svoje pravo - pod jednakim uvjetima kao i najbolji kandidat. Jedan od razočaranih, koji se u posljednje vrijeme prijavio na 20 natječaja, uvidio je sustavno kršenje zakona, ali i jednu “zakonitost”: da se u većini slučajeva, kad poslodavac uoči prijavu branitelja, natječaj poništi. – Ispada da su branitelji samo smetnja tvrtkama koje uz pomoć fingiranih natječaja žele uhljebiti vlastiti kadar – kažu Bruno Nikolaš, negdašnji pripadnik 150. brigade i Željko Marić, pravnik i vukovarski branitelj.
Na ovakve anomalije upozorava i Zoran Maras, predsjednik Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata.
– Veliki broj naših pripadnika, ali i drugi branitelji iz radnog su odnosa otišli u Domovinski rat i tako ostali bez posla. Nakon rata njihove su tvrtke propale, a danas svjedočimo kako razne javne ustanove, pa i županije i tijela lokalne uprave mijenjaju natječaje kako ne bi zaposlili branitelje. O tome slušam od završetka rata, ali ništa se nije promijenilo ni s novim zakonom. To je postalo toliko učestalo da branitelji govore da se ne žele pozivati na tu odredbu jer je taj zakon mrtvo slovo na papiru. Ukazivali smo na taj problem ministrima, županima, gradonačelnicima i o ovome nećemo šutjeti. Volio bih da ministar Tomo Medved kaže koliko je preporuka pisao kako bi se poštovao zakon koji je donesen u Saboru – zaključio je Maras.