ZAGREB - Prijenos vlasti nakon izbora mora biti brz i jasan, građani ga ne smiju osjetiti, državna uprava ne smije biti destabilizirana, a političke i stručne dužnosti moraju biti razgraničene tako da se izbjegnu postizborne optužbe za revanšizam - obrazložio je pravaš Tonči Tadić jučer u Saboru razloge zbog kojih je njegova stranka uputila u proceduru Prijedlog zakona o prijenosu vlasti. Zastupnicima pred kojima je bila prva verzija prijedloga zakona izložio je zamisao HSP-a da bi postizborni prijenos vlasti valjalo izvesti u tri mjeseca pod nadzorom posebnog prijelaznog odbora i oporbe, te da bi nakon izbora 290 dužnosnika u Vladi, Saboru, ministarstvima, državnim upravama i organizacijama te državnim javnim poduzećima trebalo staviti mandate na raspolaganje izbornim pobjednicima. Do broja 290 pravaši su došli kad su prebrojili smjene koje je provela koalicijska vlast nakon 3. siječnja 2000. godine.
Vlada je pravaški projekt odbila s obrazloženjem da priprema vlastiti, te da je HSP otišao predaleko u postizbornim smjenama. No, saborski odbori za zakonodavstvo te Ustav, Poslovnik i politički sustav dali su im potporu, smatrajući da je prijedlog kvalitetan te da se u suradnji s Vladom može doći do svima prihvatljiva zakona. HSP je to prihvatio jer mu je, objasnili su njegovi zastupnici, važno da se to pitanje uredi kako bi se u budućnosti izbjegle traume i sukobi u vezi s time jesu li smijenjeni žrtve revanšizma, a njihovi nasljednici politički podobnici.
Nepotrebne mini lustracije
Mario Kovač je u ime HSLS-a upozorio da se takvim zakonom može riješiti problem nepotizma, koji nije nestao s koalicijskom vlašću, kako su se prije izbora svi nadali. Kao ilustraciju naveo je da je supruga premijera Račana savjetnica u Ministarstvu vanjskih poslova, suprug ministrice bez portfelja Gordane Sobol pomoćnik je ministra u MUP-u, zet Savke Dabčević Kučar, počasne predsjednice HNS-a, direktor je Ine, a brat blizanac SDP-ova zastupnika Nenada Stazića glasnogovornik je SDP-ova ministra Davorka Vidovića... Ipak, Kovač smatra i da su pravaši otišli preširoko te da bi smjene sve do razine tajnika ministarstava i glasnogovornika bile mini lustracija.
S time se nije složio Damir Kajin (IDS), koji je konstatirao da su i pomoćnici ministara, i tajnici ministarstava, i glasnogovornici, pa i osobni tajnici dužnosnika političke osobe i da bi radi korektnosti trebali ponuditi svoje mandate izbornim pobjednicima. "To ne znači da će svatko od njih biti i smijenjen, ali, s druge strane, svi su oni preuzeli rizik prihvaćajući ta mjesta", kazao je Kajin dodajući da je IDS u Istri pogriješio kad radi mira u kući nije smijenio nikoga, dok je sadašnja crveno-crna koalicija u Puli smijenila mnoge ljude bez ustupaka.
Izvanparlamentarne stranke izvan budžeta
Prijedlog zakona o političkim strankama koji su napisali stručnjaci u Hrvatskom pravnom centru, a u saborsku ga je proceduru stavio Odbor za Ustav, sve su stranke doživjele kao orvelovski pokušaj da se uvede svedržavni nadzor nad svim oblicima javnog i političkog djelovanja. To je, prema ocjeni šefice HNS-a Vesne Pusić, potencijalno opasan detalj. Naime, stručnjaci su predložili da se stranke obvežu da posebnoj državnoj upravi za političke stranke, koja bi bila osnovana, moraju dostavljati ažurirane podatke o članovima, tijelima, sastavu tih tijela, predstavnicima koje imaju na svim razinama, članovima uprava, nadzornih odbora... Time bi stranke bile svedene na organizacije koje se, umjesto politikom, bave administriranjem, kazala je Dorica Nikolić (HSLS).
Ni prijedlog da se iz državnog proračuna financiraju izvanparlamentarne stranke nije naišao na odobravanje jer bi to dodatno usitnilo već usitnjenu scenu, na kojoj je 87 stranaka. Nenad Stazić (SDP) upozorava da se tako može stvoriti prostor za malverzacije i stranački obiteljski biznis. Neke bi obitelji, kaže, mogle osnovati stranku samo kako bi povukle novac iz proračuna.
M. Šarić, D. Đuretek