9 sati rada - šala ili najava?

Je li to bila prvoaprilska šala ili ozbiljna najava, službenu odgodu pregovora sa sindikatima pratila je i neslužbena najava o produljenju dnevnog radnog vremena na devet sati, koja stiže iz kruga Bože Petrova. To bi se provelo tako što bi se plaćena polusatna pauza pretvorila u neplaćenih sat vremena, pa bi se radni dan protegnuo od 8 do 17 ili od 7 do 16 sati, ovisno kako tko radi. Sindikati su se odmah digli na noge, a poslodavci okupljeni oko HUP-a dočekali su je prilično suzdržano iako su upravo oni godinama tražili da se po uzoru na zapadne zemlje prekine s praksom plaćene polusatne pauze. Tu su temu poslodavci načinjali svaki put kad se pokretala rasprava o promjeni radnog zakonodavstva, a ni sad se ona ne bi mogla legalizirati na neki drugi način. Dosad se iz Vlade nije spominjala promjena ZOR-a, a čak bi i neslužbeni Vladin izvor devetosatno radno vrijeme pokušao ispregovarati u kolektivnim ugovorima za javni sektor. Je li to prijetnja sindikalcima koji očekuju rok za isplatu šestpostotne povišice da se, ustraju li na svome, može razgovarati i o drugim bolnim temama, počevši od otkaza, pa i od plaćene pauze koja se kao rijetka radno-pravna tekovina iz socijalizma održala i u novim tržišnim uvjetima?

Promjena ZOR-a

– Prvi put čujem za tih devet sati – komentar je premijera Oreškovića, dok je njegov prvi potpredsjednik Karamarko stvar prebacio na partnera Petrova i rekao: – U ovom trenutku o tome ne razmišljamo, Europa ide na smanjivanje radnog vremena. Devetosatni radni dan iznenađenje je i za ministricu uprave Dubravku Jurlinu Alibegović, no otvoreno nije demantirala. Bivši ministar rada Mirando Mrsić neslužbenu je najavu pročitao kao namjeru nove Vlade da mijenja Zakon o radu, no u tom resoru kažu da “nemaju saznanja o toj temi”.

– Člankom 73. stavkom 5. ZOR-a jasno je propisano da se stanka ubraja u radno vrijeme, što je kogentna norma i, bez promjena ZOR-a, u kolektivnim ugovorima nije moguće propisivati drugačije – protumačio je Mrsić.

“Ako su navodi točni, vjerujte, neće nam biti teško pozvati građane na ulice protiv Vlade koja želi takve promjene”, napisao je sindikalac Krešimir Sever potpredsjedniku Vlade Boži Petrovu.

– Imamo i mi svoju tradiciju, ne treba imitirati sve što je na Zapadu. Naši ljudi imaju jako puno prekovremenih sati i nitko im to ne plaća – poručuje Vilim Ribić. Dodaje da će javni sektor još neko vrijeme pričekati nove ministre i Vladu da “pohvataju u svojoj glavi elementarne stvari” prije nego što se odluče sudskim putem istjerivati povišicu plaće od 6%, koja im teče od 1. siječnja. – Hoće li vrtići raditi do šest popodne? Hoće li se produljiti boravak djece u školi? Kako će se pauza organizirati u školama? – zapitao je Siniša Kuhar iz službeničkog sindikata.

Najdulje rade Turci

Zakon kaže da se u Hrvatskoj radi 40 sati tjedno, u čemu je i 2,5 sati plaćene dnevne stanke. Nedavno se u BiH vodila borba oko stanke koja je završila tako što se u Federaciji ona više ne računa u radno vrijeme, a u Republici Srpskoj je sve ostalo po starome. Slovenci su također planirali ukinuti plaćenu pauzu, ali su se povukli. Europski statistički ured navodi da se 2014. u EU najdulje radilo u Grčkoj i Islandu, više od 44 sata tjedno. U Hrvatskoj se radilo 41,2 sata tjedno s napomenom da je Hrvatska među rijetkim zemljama gdje se pauza uračunava u radno vrijeme pa će se u podacima za 2015. pauza isključiti iz radnog vremena. Turci svaki tjedan rade 51 sat.

>> Sever Petrovu: Neće nam biti teško pozvati radnike da s ulice traže zaštitu od Vlade