Žalac sumnjiče da je mijenjala dokumente i specifikacije kako bi Šimunac dobio nerealan posao

Autoritet ministrice. To je zbog svoje funkcije imala Gabrijela Žalac i to je obilato koristila. Zbog tog autoriteta u problemima je sada ona, ali i Tomislav Petric, koji se poklonio i pokorio pred tim autoritetom. Tako barem smatra EPPO, koji je njih dvoje te Mladena Šimunca i Marka Jukića sada osumnjičio u aferi Softver. Svi četvero uhićeni su u srijedu, a nakon što su im pretražene kuće, stanovi, vozila i poslovni prostori, dovedeni su na ispitivanje u EPPO. Što su tamo rekli te hoće li se za koga od njih i po kojoj osnovi, tražiti istražni zatvor, trebalo bi se znati danas.

U međuvremenu, afera Softver, koju su razotkrili novinari prvo Slobodne Dalmacije, a zatim i Telegrama, te o njoj vrlo ekstenzivno posljednjih godina pisali, službeno je počela u veljači 2017. i trajala je do srpnja 2019. Odvijala se u Zagrebu i Splitu, a u to vrijeme Gabrijela Žalac bila je ministrica regionalnog razvoja i EU fondova (MRRFEU), ali i predsjednica Upravnog vijeća Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije (SAFAU), čiji je ravnatelj bio Petric.

>> VIDEO U EPPO-u ispitan i Mladen Šimunac

Kao čelna osoba ministarstva koje je bilo korisnik bespovratnih sredstava EU iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, projekt Tehnička pomoć za MRRFEU, Gabrijela Žalac bila je odgovorna za zakonito provođenje postupka javne nabave, ali i za predlaganje i razrješenje ravnatelja SAFU-a. Možda je taj detalj Petrica natjerao da joj, kako se u narodu kaže drži ljestve, kada ju je Šimunec zatražio da mu "pomogne". Pomoć se sastojala od toga da ministarstvo kojem je Gabrijela Žalac bila na čelu od njega i s njim povezanih društava kupi informatički program naziva PLUR I SPUR.

Naravno, posao se trebao napraviti preko javnog natječaja koji bi odgovarao Šimunecu i njegovim tvrtkama, a on je u cijelu priču upleo i Jukića. G. Žalac se sumnjiči da je napravila sve da posao dobije Šimunac ili s njim povezana društava, pa se, među ostalim, sumnjiči i da je intervenirala u sadržaj Zakona o sustavu za strateško planiranje i razvoj sustava. Sumnja se da je intervenirala i u podzakonske akte kojima su se trebale definirati tehničke i funkcionalne karakteristike tog sustava za potrebe Ministarstva.

FOTO Dovođenje Gabrijele Žalac na Općinski kazneni sud 

Sumnjiči se da je sve to činila kako bi pogodovala Šimunecu da on i s njim povezane osobe sklope ugovor po znatno višoj cijeni od realne. Šimunac je svoj program tijekom javne nabave 2017. nazvao PLUR, a godinu kasnije ime mu je promijenio u SPUR. Nakon toga je, kako se sumnja, Gabrijela Žalac od Petica tražila SAFU kontrolu te dokumentacije da učini sukladno potrebama Šimuneca, što je on, s obzirom na to da je bila riječ o šefici Upravnog vijeća SAFU-a te ministrici u Vladi, i napravio.

Što se tiče Gabrijele Žalac, nju se sumnjiči da je 2017. spomenuti natječaj prvo prilagodila Šimunecu koji je za taj posao prvo trebao dobiti 5,7 milijuna kuna. No ona je tu sumu, kako se sumnja, neosnovano povećala na 9,8 milijuna kuna i to tako da je sama donijela tu odluku. Mijenjala je dokumente, specifikacije, bez obzira na to je li riječ o nabavi sustava ili licenci, te na kraju, kako se sumnja, kasnije ponovno povećala vrijednost nabave. U međuvremenu je od Petrica tražila da ta dokumentacija prođe u SAFU-u, pa je on od popratnih službi tražio da ublaže primjedbe i komentare iako zapravo Šimunec nije imao uvjeta da dobije taj posao.

No taj je prvi natječaj poništen, ali i sljedeći je namješten sukladno potrebama Šimuneca, s tim da je ovaj put vrijednost posla narasla na 13, odnosno na 16 milijuna kuna s PDV-om. Usput, kako bi otežala drugim mogućim kandidatima javljanje na natječaj, rok za isporuku softvera bio je 30 dana, iako on u tom vremenu nije mogao biti dovršen. Kada su svi uvjeti natječaja dogovoreni sukladno potrebama Šimunca, na scenu je stupio Jukić, koji je trebao prikriti veze između Šimunca i Gabrijele Žalac.

On je trebao podnijeti ponudu neznatno manju od Šimunčeve, što je i napravio. Posao je dobio, a nerealnih 16 milijuna kuna mu je isplaćeno u prosincu 2018. Tri godine kasnije i on se našao u problemima jer je 85 posto tog novca isplaćeno iz EU fondova. EPPO navodi da su hrvatski proračun i EU oštećeni za 13, 4 milijuna kuna. S druge strane, Šimunac se sumnjiči da je stekao nepripadnu imovinsku korist od 1,8 milijuna kuna, dok je Jukićeva nepripadna imovinska korist 1,9 milijuna kuna. Njegovo trgovačko društvo Ampelos okoristilo se sa 7,1 milijuna kuna, dok je tvrtka Mikroprojekti sebi pribavila nepripadajuću imovinsku korist od 2,5 milijuna kuna.