Turistička godina ide kraju s novim plusevima pa se i Darko Lorencin upisuje na listu ministara s uspješnim sezonama iza sebe. Vlada ga je jučer podržala prihvativši suorganizaciju jubilarne, stote sjednice Izvršnog vijeća Svjetske turističke organizacije u Rovinju.
Što će taj skup donijeti hrvatskom turizmu?
To je veliko priznanje našoj zemlji. Oči novinara iz cijeloga svijeta bit će uprte u nas i moramo pokazati kako je Hrvatska zemlja prekrasne prirode, bogate tradicije i kulture, izvrsne gastronomije, ljubaznih domaćina i bogatog turističkog sadržaja, kao i destinacija kongresnog turizma. Za tristotinjak turističkih čelnika iz cijeloga svijeta pripremamo bogat i zanimljiv popratni program.
Mnogi bi rado ugostili taj skup, čime se Hrvatska izborila?
Hrvatska je članica Svjetske turističke organizacije 21 godinu, svojim smo aktivnostima pokazali visoku razinu odgovornosti i spremnosti. Napravili smo dobru pripremu i prezentaciju, a uz Hrvatsku su se natjecali Egipat i Jamajka, što iskazano povjerenje čini još većim s obzirom na to da je riječ o turističkim zemljama duge tradicije.
Gay turisti dobrodošli
Taj skup dobro pada za produljenje sezona, hoće li u 2015. biti više efekta od "Hrvatske 365"?
Svakako, radimo na pripremama za prvi forum PPS kluba Hrvatska 365 u siječnju 2015. Tada ćemo analizirati proteklih 7-8 mjeseci, otkako smo počeli s programom Hrvatska 365. Nerealno je očekivati velike efekte ove jeseni. Povratne informacije s tržišta bit će iskorištene za nove aktivnosti koje će ovaj put biti usredotočene na predsezonu i posezonu 2015..
U promociju tog projekta ulažu se milijuni, a mnoga jadranska mjesta spavaju zimski san. Kako ćete ih natjerati da se trgnu?
Ne bih rekao da Jadran spava zimski san, mislim da bi bilo točnije reći da dio destinacija želi cjelogodišnji turizam, dok se drugi još orijentiraju na sunce i more. Kakav će turizam razvijati, izbor je lokalne zajednice. Na nama je da stvorimo preduvjete, a velika većina turističkog sektora to polako prihvaća i shvaća da će pozitivne fizičke pokazatelje imati ako se okrene prema široj masi turista cijele godine. U prilog tome – u studenom neke destinacije bilježe i dvoznamenkasti rast posjeta.
Zalažete se za sadržaje koji će privući specifične tržišne niše, a sve mahom počivaju na gastronomiji, kulturi, baštini i sl. Hrvatska nije zainteresirana za nešto provokativnije poput gay turizma, recimo?
Svaka destinacija treba sama odlučiti kakav turizam i turiste želi. Naš se turizam, istina. temelji na kulturi, tradiciji, gastronomiji i prirodnim ljepotama, ali samo zato što su to naša bogatstva i prednosti pred konkurentima. No svaki turist, neovisno o vjerskom, spolnom ili etničkom opredjeljenju, dobrodošao je u Hrvatsku.
Za iduću godinu priprema se novi promidžbeni koncept, slogan... kakve brojke u 2015. očekujete?
U travnju 2015. imat ćemo potpuno novo brendiranje Hrvatske. Novi slogan i vizualni identitet samo su dio tog koncepta. Želimo postojećim, a posebno turistima koji još nisu nikada bili u Hrvatskoj pokazati kako naša zemlja ima mnogo više od sunca i mora. Vjerujem da će promotivne aktivnost imati dobar efekt i da će donijeti bolje i fizičke i financijske pokazatelje
Istječe godina u kojoj je bilo gotovo pet posto više turista i dva posto više noćenja. Hotelijeri svejedno kažu da je to stagnacija, a ne uspjeh.
Po meni je taj rezultat itekako uspjeh. Neovisno o nepovoljnim vremenskim prilikama, Hrvatska je dokazala da ima konkurentan i jaki turistički proizvod, a oni hotelijeri koji su bili pripremljeni i turistima za vrijeme kišnih dana ponudili neki sadržaj, i te kako su zadovoljni. Ova je sezona još jednom pokazala kako samo bogatstvom turističke ponude možemo privući i zadržati goste, a u konačnici i profitirati.
Skupo na Jadranu
Kakva je sezona bila za vas, u kući u Istri koju vaša obitelj iznajmljuje?
Dok sam ministar, ne komentiram svoja četiri kreveta.
Na Jadranu malo kome nije skupo, no nisu li baš hotelijeri 'produbili' sezonske rupe visokim cijenama?
Hrvatska ima optimalan odnos ponude i cijene. Naravno, u nepovoljnim ekonomskim uvjetima u kojima su mnoge europske zemlje postojeće cijene mogu biti previsoke. Uz manju korekciju cijena i jaču marketinšku aktivnost destinacije na određenom tržištu može se jako puno napraviti. No mi u javnom sektoru ne možemo utjecati na cjenovnu politiku.
Branša upozorava da ovoliki PDV destimulira investicije, imate li podatke za iduću godinu?
Očekujem da će ulaganja biti veća od ovogodišnjih 410 milijuna eura, a početkom iduće godine provest ćemo anketu u privatnom sektoru i znati konkretnije.
Oko 70 posto turizma praktički drži desetak velikih kompanija. Je li takva koncentracija dobra?
Na to gledam vrlo pozitivno, a svakako da su dobrodošle i velike globalne tvrtke, koje bi hrvatskom turizmu dale dodatnu dimenziju. Diversifikacija vlasničke strukture, pogotovo u sektoru turizma, dobrodošla je.
U prodaji su hoteli Maestral, Imperijal i Plat, kakav je interes, tko su potencijalni investitori i kakvi su zapravo poželjni ulagači za naš turizam?
Javni poziv za Maestral još traje, dok se za društva Imperial i Plat očekuje ponovno raspisivanje drugog kruga javnog poziva za obvezujuće ponude. Interes za te hotele je velik i vjerujem da će društva pronaći nove strateške partnere. Za turistički sektor važno je da se pronađu ulagači koji su spremni dugoročno investirati u poduzeća i uspostaviti konkurentan turistički proizvod uklopljen u destinaciju.
Glavni ured HTZ-a narastao je sa 54 zaposlena u vrijeme Nike Bulića na čak 68. Stvarno se toliko povećao opseg posla?
Kada je Turističko vijeće u rujnu ove godine prihvatilo Strateški marketinški plan, zaključeno je kako postojeći ustroj i organizacija Glavnoga ureda u dovoljnoj mjeri ne udovoljavaju potrebama koje nameće taj dokument. Morali smo uvažiti i preporuke Državne revizije prema kojima će se računovodstvo predstavništava od 1. siječnja 2015. voditi u Glavnom uredu. Napominjem i da je troje zaposlenih na duljem bolovanju, odnosno rodiljskom.
Bulića ste i vi i direktor HTZ-a uzalud pozivali da se vrati na posao, dokad može trajati ta pat-pozicija?
Koristim prigodu da ga ponovno pozovem jer ne vidim zapreku da radi u HTZ-u.
>>Lorencin bespovratno dijeli 6 milijuna kuna
>>Lorencin na obilježavanju prve godine rada prvog hrvatskog broda ho(s)tela 'Marina'
Gospodine Lorencin , Ministarstvo turizma RH nije privatna tvrtka a financiraju je porezni obveznici . Ministarstvo ima svrhu poticanja i razvitka zajednica u kojoj se ta djelatnost obavlja , koje imaju potencijala za tu djelatnost i u službi je državnih interesa. Po tom slijedi da interes i dužnost Vaše službe nije samo brzi profit več morate gledati interes države i ljudi koji čine tu državu. Vaša služba i dužnost je stvoriti uvjete za turističku djelatnost u zajednicama koje imaju potencijala a nisu iskorištene a sve u interesu Hrvatske države i ljudi koji je čine u svojim pravima i obvezama