– Imamo jedan od najboljih mirovinskih sustava u regiji i ponosni smo na to, namjera nam je i dalje ga razvijati. Pritom vidimo veliku važnost trećeg stupa. Međutim, u zadnje se vrijeme jako puno diskutira o drugom stupu u koji je kod nas dosad uloženo ili zarađeno otprilike desetak milijardi eura, i mi smo lideri u odnosu na cijeli niz drugih bivših socijalističkih zemalja. Ne samo u veličini sredstava, nego i u uspješnosti upravljanja – istaknuo je Damir Grbavac, predsjednik uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, gost Euromoney konferencije u Beču, gdje je sudjelovao na panel diskusiji o upravljanju institucionalnom imovinom u srednjoj i istočnoj Europi.
Pozvan je upravo kao predstavnik uspješno reformiranog mirovinskog sustava, no u međuvremenu je ta tema u Hrvatskoj postala prilično „vruća“, nakon što je Most plasirao ideje o „zamrzavanju“ drugog stupa, premda je u programu s kojim je išao na izbore spominjao upravo suprotno – njegovo jačanje.
Blokiranje doprinosa u mirovinskim fondovima, a sutra možda i nacionalizacija ili poludobrovoljno uzimanje sredstava koja su sad na računima naših članova i njihova su osobna imovina, znači zapravo uzimanje neke vrste kredita od naše djece i od mladih ljudi koji sada uredno, sukladno zakonu, ulažu jedan dio svojeg osobnog dohotka u fond za buduću mirovinu – otvoren je Grbavac.
Kaže da sada netko želi uzeti tu našu imovinu i obećava isplate mirovina iz izvora koji su sve problematičniji u budućnosti, upravo zbog demografskih i ekonomskih očekivanja u Hrvatskoj. Sustav u kojem se sredstva koja mi uplaćujemo u doprinose isplaćuju umirovljenicima, pokazuje se sve više neodrživ u budućnosti, a upravo mirovinska štednja na mirovinskim računima učinit će ga održivim jer Hrvatska već sad ima značajan iznos koji raste i služi za buduće mirovine.
Znači, mi bismo uzeli zajam od naše djece, od sadašnjih članova mirovinskih fondova s obećanjem da ćemo ga jednog dana vratiti. No, s obzirom na ekonomska i demografska kretanja, možemo reći da će taj zajam vrlo vjerojatno biti nenaplativ – loš kredit – zaključuje mirovinski stručnjak.
U raspravi o upravljanju imovinom u regiji predstavljeni su i modeli drugih država, od Rumunjske koja je siromašna, ali ima visoke stope rasta, do Poljske koja je napravila ekstreman potez pretvaranjem obveznica u vrlo rizične mirovinske fondove, a da njihovi menadžeri nisu imali nikakav utjecaj na to. Takvi mirovinski fondovi imaju u imovini i po 89 posto dionica, što je potpuno neprimjeren rizik za mirovinski fond.
>> 'Most još nema usuglašen stav o drugom mirovinskom stupu'
kao da je hdz prvi put udarati na umirovljeničke nofčeke