Poslovi

Zanimljivo istraživanje: Više od trećine Hrvata želi raditi u inozemstvu, otkriveno gdje nikako ne žele ići, ali i što im je motiv

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Šibenik: Strukovna natjecanja u hotelu Solaris
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Šibenik: Autobusi s nezaposlenim osobama krenuli u Split na Sajam poslova
21.11.2024.
u 12:20
Europske zemlje ostaju najprivlačnije destinacije za preseljenje većine ispitanika, no zanimljiv je podatak da 45% radnika iz Slovenije razmatra odlazak u neku od susjednih država, što je trend koji slijedi 40% radnika iz Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine te 27% Hrvata i 26% Srba
Pogledaj originalni članak

Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po brendu MojPosao provela je istraživanje u kojem je nastojala dobiti odgovore na pitanja o Hrvatima poslu, između ostalog. Koliko je Hrvata, ali i radnika iz regije, spremno preseliti u inozemstvo radi posla? Koji su razlozi koji nas potiču na takav korak? Pitanja su to koja su istražena tijekom ovogodišnjeg Regionalnog sajma poslova.

Ispitivanjem je obuhvaćeno više od 6.600 ispitanika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Sjeverne Makedonije. 
Od ispitanika iz Hrvatske, 70% je zaposleno, 28% nezaposleno, dok je samo 2% još uvijek u procesu školovanja. U pogledu demografske strukture, 75% ispitanika iz Hrvatske su žene, a 25% muškarci. Najveća skupina ispitanika dolazi iz dobne kategorije 45 godina i više (37%), dok 31% ispitanika ima između 36 i 45 godina. Ispitanici mlađi od 35 godina čine 23% ukupnog broja. Što se tiče obrazovne razine, najveći postotak ispitanika ima završenu srednju školu (54%), dok 33% njih posjeduje višu školu ili fakultet.

Rezultati kažu da su radnici iz Sjeverne Makedonije (55%) i Srbije (54%) najspremniji preseliti se radi posla, dok su ispitanici iz Slovenije (33%) i Hrvatske (38%) nešto suzdržaniji. Europske zemlje ostaju najprivlačnije destinacije za preseljenje većine ispitanika, no zanimljiv je podatak da 45% radnika iz Slovenije razmatra odlazak u neku od susjednih država, što je trend koji slijedi 40% radnika iz Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine te 27% Hrvata i 26% Srba. Kada je riječ o europskim zemljama (izvan regije), čak 87% Hrvata bira ovu opciju, a slični stavovi prisutni su među ispitanicima iz Bosne i Hercegovine (66%) i Sjeverne Makedonije (64%).

Odlazak izvan Europe nije osobito privlačan radnicima iz Hrvatske – samo 21% ispitanika otvoreno je prema toj mogućnosti, što je usporedivo sa stavovima radnika iz Slovenije (22%) i Srbije (21%). Ideja odlaska još je manje popularna među ispitanicima iz Sjeverne Makedonije (17%) i Bosne i Hercegovine (16%). Što se tiče selidbe unutar regije, Hrvati najčešće biraju Sloveniju (90%), dok su druge opcije znatno manje zastupljene – Bosna i Hercegovina (13%), Srbija (10%), Crna Gora (3%), Sjeverna Makedonija (1%) i Albanija (1%).

VEZANI ČLANCI:

S druge strane, radnici iz Srbije najradije bi radili u Sloveniji, Slovenci u Hrvatskoj, dok su radnicima iz Sjeverne Makedonije podjednako privlačne Hrvatska i Slovenija. Neovisno o zemlji podrijetla, ispitanici su složni – viša plaća, bolji radni i životni uvjeti, profesionalni razvoj i socijalna sigurnost glavni su razlozi za preseljenje. Zanimljivo, radnicima iz Bosne i Hercegovine posebno je važna i politička stabilnost, što nije slučaj s radnicima iz drugih zemalja.

Većina hrvatskih radnika vidi selidbu kao privremeni potez. Preciznije, 28% bi radilo u inozemstvu manje od godinu dana, 18% bi ostalo 1 do 3 godine, a 19% ispitanika bi se ‘vani’ zadržalo između 3 i 5 godina. Samo 17% ispitanika spremno je na trajni ostanak, dok je ta brojka najviša među radnicima iz Bosne i Hercegovine (50%) i Sjeverne Makedonije (37%).

Većina ispitanika koji razmatraju rad u inozemstvu istaknula je kako im sektor rada nije ključan pri donošenju odluke. Ipak, među onima koji imaju jasne preferencije, najatraktivniji sektori su turizam i ugostiteljstvo te IT industrija. Što se tiče očekivanja od poslodavaca, najvažniji su nam konkurentna plaća, dobro radno okruženje, sigurnost posla, mogućnost profesionalnog razvoja i podrška pri preseljenju.

>>FOTO Ovo su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi>>

Foto: PIXSELL
Glina i Petrinja
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
TOP 100 u 2020 by PIXSELL
Foto: Emica Elvedji/POSEBNA PONUDA
Zagreb: Žbuka sa derutnih zgrada prijetnja su prolaznicima i automobilima
Foto: Giannis Kiaris
Gr?ka: Potres magnitude 6,7 pogodio otok Kos na Egejskom moru, stradalo dvoje ljudi
Foto: STEFANOS RAPANIS/XINHUA
Potres magnitude 6,0 potresao Gr?ku, poginula jedna osoba
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Mjesec dana prošlo je od potresa u Zagrebu
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Zagreb: Oštećenja od potresa na groblju Mirogoj
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Pust grad Glina nakon potresa koji ju je potpuno uništio
Foto: Robert Anic/Pixsell
Prazna Petrinja: Potres razrušio centar grada
Foto: Robert Anic/Pixsell
Prazna Petrinja: Potres razrušio centar grada
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Petrinja: Geodeti snimaju štetu nakon potresa koristeći dronove i lasere

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

BJ
Barutanski jarak
18:20 21.11.2024.

Mediji im napune glave, otputuju u tuđinu gdje će biti stranci i onda vide kaj to znači uistinu raditi. I kolike su stanarine.