Zaokret prema socijali i zdravstvu, usporiti jurnjavu za profitom

Hoće li se i na koji način održati predviđeni izbori u pojedinim zemljama svijeta u 2021. godini, koliko će se izmijeniti američka politika s novim predsjednikom Bidenom u odnosu na onu koju je vodio Trump, kakvi će biti parlamentarni izbori u Rusiji gdje predsjednik Putin guši oporbu, hoće li Kina nastaviti sa svojim ekonomskim uzletom, a time i političkim, hoće li njemačka kancelarka Merkel biti “primorana” kandidirati se i za peti mandat, samo su neka pitanja na koja će se odgovori znati tek na koncu sljedeće godine, jer s pandemijom COVID-19 ništa nije moguće predvidjeti.

Mnogo toga u politici ovisit će, kao i uvijek, o ekonomskoj situaciji. Ekonomski rezultati u zadnjem tromjesečju 2020. godine na puno su boljoj razini od očekivane.

Istina, propale su mnoge tvrtke, posebno male i one u turizmu i ugostiteljstvu, ali čini se da industrija ne pati toliko, da postoje ulagači koji jedva čekaju uložiti u nove projekte koji će jako izmijeniti dosadašnji ekonomski sustav. Svjetske burze imaju veći indeks rasta od predviđenog, ali znamo da je ulaganje u dionice neke tvrtke, bez obzira na sva istraživanja, zapravo lutrija.

Pandemija i ekonomija

Upravo s obzirom na to hoće li se političari znati snaći u novoj ekonomskoj situaciji ovisi i njihova sudbina, a to vrijedi i za mnoge parlamentarce.

Činjenica je da je Biden najavio drukčije držanje SAD-a na svjetskoj pozornici od Trumpova, a to znači veću međunarodnu suradnju u odnosu na američku izolaciju i najave izlaska Washingtona iz mnogih međunarodnih organizacija. Biden je najavio i početak suradnje s Njemačkom koja je prema Trumpu neprijatelj američke industrije, posebno automobilske.

Američke promjene svakako će utjecati i na neke u drugim zemljama. Kandidira li se Merkel na jesenskim izborima ponovno za kancelarku i pobijedi li na njima, znači da će odnosi s SAD-om, ali prije svega s europskim zemljama, biti stabilni, a Njemačka će zadržati ulogu vodiča u EU.

Rezultati predsjedničkih izbora u Iranu, koji se trebaju održati 18. lipnja, ovisit će i o tome hoće li se SAD vratiti u međunarodni nuklearni sporazum iz kojeg je izašao Trump. U slučaju ponovnog oživljavanja sporazuma i ukidanja američkih sankcija Teheranu, na iranskim predsjedničkim izborima progresisti bi imali šansu više za eventualnu pobjedu.

U Rusiji se trebaju održati parlamentarni izbori, ali teško je da će se na njima izmijeniti sadašnja politička situacija budući da Kremlj zatvara ili proganja Putinovu oporbu. Prvi predsjednički izbori u 2021. trebali bi se održati 24. siječnja u Portugalu, a sadašnji šef države Marcelo Rebelo de Sousa ima veliku šansu da dobije i drugi mandat.

Parlamentarni izbori u Nizozemskoj trebali bi se održati 17. ožujka i na njima se ne očekuju velike promjene u odnosu na sadašnji parlamentarni sastav. Parlamentarni izbori u Češkoj održat će se 8. i 9. listopada. Zanimljivi će biti i predsjednički izbori na Kosovu.

Dosadašnji predsjednik Hashim Thaçi, koji je bio na vlasti od 2016., podnio je ostavku 5. studenoga 2020. nakon što je optužen za ubojstvo gotovo 100 civila tijekom rata na Kosovu. Thaçi je mogao glatko biti izabran za drugi i posljednji petogodišnji mandat.

Mnogi bitni izbori

U Italiji, bez obzira na tešku situaciju s pandemijom, Conteova vlada stalno je ugrožena, i to ne zbog djelovanja oporbe, već zbog svađa unutar koalicija. Ta druga Conteova vlada koalicija je Pokreta 5 zvijezda (M5s), Demokratske stranke (PD), Italija živi (stranka koju je osnovao bivši premijer Renzi nakon što je izašao iz PD-a odmah po osnivanju vlade) i stranke Slobodni i jednaki. Renzi stalno postavlja ultimatume Conteu.

Ne bude li se Conte prema europskim fondovima ponašao po našim prijedlozima, izaći ćemo iz koalicije, prijeti Renzi. Sada je iznio 61 prijedlog za upotrebu europskog fonda za obnovu i početkom sljedeće godine stvari bi se trebale raščistiti. No izađe li Renzijeva stranka iz vlade, neminovno će doći do prijevremenih parlamentarnih izbora koji nikome ne odgovaraju u ovom trenutku.

Znamo da su talijanske vlade u permanentnoj krizi, pa prijevremeni izbori ne bi bili nikakva novost. Ako ne bude došlo do pada vlade, nova bi kriza mogla nastati nakon lokalnih izbora (održat će se između travnja i lipnja) u nekim gradovima kao što su Rim, Milano, Napulj, Torino itd. Budu li na njima pobijedile oporbene stranke desnog centra, mogle bi zatražiti i prijevremene parlamentarne izbore.

U 2021. bi se, dakle, trebali održati razni izbori u mnogim državama čiji će rezultati ovisiti ne samo o stanju s pandemijom, već i o ekonomskoj situaciji. Teško je predvidjeti što bi se sve moglo dogoditi na međunarodnoj političkoj pozornici sljedeće godine, ali sigurno je da više ništa neće biti kao prije 2020.

Svijet ulazi u novu eru u kojoj će se više pozornosti trebati posvetiti socijali i zdravstvu u odnosu na jurnjavu za profitom koja je obilježila prethodno razdoblje.