Čovječanstvu je potreban zaokret u šest točaka u borbi protiv klimatskih promjena kako bi se spasio naš planet, zaključak je multidisciplinarnog tima znanstvenika. Riječ je o točkama čije bi dosezanje označilo brze, ali konstruktivne promjene kojima bi počela klimatska stabilizacija te opća održivost.
Te točke preokreta mogle bi donijeti tranziciju koja je dovoljno brza kako bi se na vrijeme, prije 2050. godine, dosegli zahtjevi Pariškog sporazuma. Ovo su te točke čiji je sadržaj objavljen u znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).
1. energetska tranzicija
Trend proizvodnje energije trebalo bi okrenuti od fosilnih goriva prema obnovljivima. Politika bi tu morala ispuniti svoju društvenu ulogu jer 2015. godine subvencije su za ugljen, naftu i prirodni plin bile dvostruko više od subvencija za obnovljive izvore poput vjetro- ili solarnih elektrana. Preporuka je i da se distribucija energije decentralizira, odnosno, premjesti s velikih elektrana na decentralizirane obnovljive izvore koji već postoje. Također, treba razmisliti i o novim načinima skladištenja energije.
2. dekarbonizirani gradovi
Izravne i neizravne emisije stakleničkih plinova iz zgrada ukupno iznose 20 posto ukupnih emisija. Znanstvenici predlažu velike projekte koji bi dokazali kako klimatski neutralna zgrada može biti realnost. Ako bi se čak i veliku građevinu napravilo od laminiranog drveta u omjeru od 80 posto u odnosu na ostale materijale, izbjeglo bi se ispuštanje tisuća tona ugljikova dioksida. Na taj način, tvrde znanstvenici, ostvarila bi se i velika ušteda u javnoj infrastrukturi gradova.
3. financijski sustav
Kao i u svemu, tako je i u ovom slučaju jedan od važnih ključeva financijski sustav, odnosno profit kao motivacija za ispunjenje ključnih točaka. Ova momčad znanstvenika smatra da ako ulagači shvate da ne mogu više ostvarivati ozbiljne profite od fosilnih goriva, tada bi mogli početi povlačiti svoje investicije iz te industrije. Smatraju kako bi bilo dovoljno da tek devet posto investitora tako odluči i sustav se okreće jer je velika vjerojatnost da bi ih počeli pratiti i drugi. Navode kako za to već postoje naznake, a to su smanjenja potpora vezanih za eksploataciju ugljena.
4. vrijednosni sustav
Znanstvenici napominju kako je pretjerana eksploatacija ugljena, odnosno ona koja nije u skladu s odredbama Pariškog sporazuma zapravo – nemoralna. Logika je vrlo jasna, takav postupak uzrokuje ozbiljne i nepotrebne te nadasve nepregledne štete. Svijest o klimatskim promjenama je velika, no društvene su norme ono što je ključno, a one nisu na razini te svijesti. To se mora promijeniti, jer dugoročno potrebna je društvena uravnoteženost u kojoj je zaštita klime općeprihvaćen normativ.
5. obrazovni sustav
Održivost se ne može nametnuti, navode autori studije. Zato smatraju da svjesnost o zaštiti klime treba ugraditi u obrazovni sustav u daleko većem omjeru nego što je to danas. Naglašavaju kako kvalitetno obrazovanje podupire i produbljuje normative te pojačava vjeru u vrijednosti te može brzo dovesti do promjena u ponašanju kod pojedinaca i skupina.
6. informiranje potrošača
Također je riječ o nečemu važnome za društvenu promjenu. Među prijedlozima što treba sadržavati informacija o proizvodu nalazi se i ona o emisiji stakleničkih plinova kod proizvodnje i to jasno istaknuta na ambalaži proizvoda, isto onako kako se ističu nutritivne vrijednosti na prehrambenim artiklima.
Dakle, ovih šest točaka trebale bi biti dovoljne kako bi se najkasnije do 2050. godine dosegle odredbe Pariškog sporazuma. One bi, smatraju znanstvenici s Instituta za istraživanje klimatskih utjecaja iz Potsdama, osigurale da prosječna temperatura na Zemlji ne dosegne rast od 2 Celzijeva stupnja te bi se svijet doista dekarbonizirao.
No, one traže da se njih i striktno pridržavamo jer jedino na taj način može se postići smanjenje emisija za polovicu svakog desetljeća ako se počne već sada. Na taj bi se način ti ciljevi i dosegli.
– Od energetskog sektora preko financijskog tržišta pa do gradova, mogli smo ustanoviti koji su to društveni elementi koji su zapravo i prijelomne točke te identificirati konkretne intervencije koje bi mogle aktivirati dalekosežne procese kao što su brzo širenje tehnologije, obrazaca ponašanja te društvenih normi, rekla je glavna znanstvenica ove studije, Ilona M. Otto, sociologinja i ekonomistica s Instituta za istraživanje klimatskih utjecaja u Potsdamu.
Ta lista, napominje Otto, nije sveobuhvatna niti je cjelovita, ipak bi postizanje na njoj temeljenih rezultata pomoglo u razvoju putova brzih socioekonomskih transformacija koji bi nas uveli u dekarboniziranu budućnost i prije 2050. godine.
Kao uspješan primjer postizanja potrebne dinamike znanstvenici navode pokret Petkom za znanost koji je uspio isprovocirati potrebnu emociju kod ljudi te je vjerojatno postigao promjenu u vrijednostima i društvenim uzusima na kolektivnoj razini.
Stavis fotku pozara . Presutis cinjenicu da je preko 180 optuznica dignuto za potpaljivanje tog pozara. Krenes bljutit o klimatskim promjenama. I tako godinama mi slusamo I gledamo lazi o smaku svijeta I kataklizmi. Vas eko fasiste ne treba uopce dozivljavat.