Kritike drugog čovjeka Sberbanka Maksima Poletajeva na rad izvanredne uprave Agrokora i očekivanja od nje i Vlade vezana za bolju transparentnost i komunikaciju izazvali su brojne reakcije, a zaključak je da suradnja nije upitna, ali da je premalo vremena u kojem je izvanredni povjerenik iz kaosa u kojem se Agrokor zbog Todorića našao, a što je i sam Poletajev priznao, mogao napraviti čudo u samo šest tjedana.
Zbog niza zamjerki ruska banka za sada nije donijela odluku u davanju novog kredita. No, iako je još jučer tijekom dana bilo dogovoreno da će se kredit s domaćim bankama i zapadnim fondovima ugovoriti do petka, naknadno je odlučeno da se produlji rok do oko deset dana, u kojem razdoblju se daje mogućost da se u kreditiranje uključe i drugi potencijalni kreditori.
Ta odluka mogla bi se povezati s dolaskom Poletajeva u Zagreb i zahtjevom za bolju suradnju, te njegovom porukom da su Sberbanci potrebna dva do tri tjedna da donesu odluku o kreditiranju. Može se nagađati da hrvatska strana prolongiranjem roka za novi kredit, daje vremena upravo Rusima da se odluče hoće li ili ne sudjelovati u daljnjem financiranju. Za sada je s bankama i fondovima ugovoren iznos od 400 milijuna eura, pri čemu ne bi bilo potrebe za povlačenjem cijelog iznosa, dao bi se pod roll-up uvjetom i kamatom ispod pet posto. Taj novac osigurao bi nesmetano poslovanje, posebno u vrijeme turističke sezone.
Stručnjaci za maloprodaju
Ramljak je imao nekih propusta, ali pitanje je tko bi se snašao bolje u tom kaosu koji je ostavila obitelj Todorić – od nepodmirenih dugova do nepotpunih financijskih izvješća. Sugovornik blizak Vladi kaže kako je i Poletajev u razgovoru priznao da je kompanija bila u lošem stanju, da ni sam nije znao što se događalo u vrijeme kada je dao kredit, a riječ je o razdoblju koje je trajalo dulje vrijeme, pa nije jasno zašto sada smatra da je izvanredni povjerenik sve to mogao popraviti u samo šest tjedana i da bi odjednom morao Agrokor, tj. Konzum poslovati poput jakog zapadnog lanca.
Poletajev se požalio i na manjak stručnjaka za maloprodaju, no navodno se upravo na tom području rade velike pripreme za restrukturiranje. Ali i u svim kompanijama unutar koncerna. No za mnoge od njih potrebno je riješiti problem prevelikog opterećenja jamstvima. Neki je dan objavljeno kako Ledo ima jamstva od 19 milijardi kuna, isti iznos odnosi se i na druge kompanije unutar Agrokora, za koje treba naći način ‘čišćenja’.
Za domaći Konzum navodno postoji interes njemačkog Aldija i poljske Biedronke, inače u vlasništvu Portugalaca, pri čemu bi oba uzela dio trgovina. No o tome je preuranjeno govoriti, usto oni nisu i jedini zainteresirani. Prije nego što se napravi revizija, ne može se krenuti ni u restrukturiranje. Dobavljačima je jasno da ulazak takvih lanaca za njih može značiti ne samo snižavanje cijene proizvoda nego i manji obujam proizvodnje, jer takvi lanci se sami pobrinu za proizvodnju. Zato i nije čudno što je nedavno dio dobavljača izašao s idejom da oni preuzmu Konzum.
Dobavljači popustili
Jučer je bio i rok za pristupanje potpisu bilateralnih ugovora dobavljača koji imaju dug po mjenicama, s bankama i faktoring društvima. Prema informacijama, za njih oko 90 posto dogovor je postignut, onih koji su ranije pristupili potpisivanju zajedničkom sporazumu o promemoriji. Veći dio dobavljača dogovorio je s bankama kredit uz poček od 15 mjeseci i kamatu uz tri posto. Tim će novcem podmiriti dug po mjenicama, a koji će u stvari, na kraju procesa, podmiriti Agrokor.
Koji su to fondovi i koje banke dale kredite? Tko garantira za otplatu tih kredita jer ako garantira drzava onda je to prevara poreznika jer privatna firma nema nista sa drzavom. Ako su to mirovinski fondovi Hrvatske koji su dali kredite onda ste debelo ogrezli u kriminal. Izgleda da se ovdje radi o novcima iz mirovinskih fondova jer niti jedna banka nece dati kredit firmi koja nema vrijednost. Kriminal na HDZ nacin.