Zapelo cijepljenje, brz oporavak više nije realna opcija

Brz oporavak više nije realna opcija ni u jednoj europskoj zemlji, pa ni u Hrvatskoj, koja je snažno ovisna o turizmu i potrošnji. Brojne su zemlje već prepolovile očekivane stope rasta u ovoj godini i, ako bi se isto odnosilo i na nas, to bi značilo da ne možemo računati s 5, nego s 2,5 posto rasta BDP-a u ovoj godini.

Pozitiva tek početkom lipnja

Turistički sektor prekrižio je opciju brojnijih dolazaka već za Uskrs, čemu se nakratko ponadao kad su u Europi krenula prva cijepljenja. No, u turizmu su i dalje relativno optimistični u odnosu na dio ekonomskih analitičara. Turistički domaćini računaju s gostima od svibnja, dio ekonomskih analitičara sumnja da zbog zastoja u nabavi cjepiva od sezone može biti išta ozbiljnije prije lipnja.

– Razvidno je da se brzina cijepljenja u cijelom EU ne odvija kako je planirano i sasvim je izvjesno da će do kraja ožujka biti procijepljeno manje od pet posto populacije. To, pak, znači da cjepivo u prvom kvartalu neće bitnije promijeniti ni tijek pandemije ni ekonomska kretanja, a onda ni turistička. Trenutačno se čini realnim da pozitivne promjene možemo očekivati tek početkom lipnja, a to znači da su dosadašnje projekcije međunarodnih institucija preoptimistične, kao i projekcije rasta koje su na tome temeljene, i vjerojatno ćemo već u veljači imati korekcije naniže – smatra ekonomist Željko Lovrinčević.

A te korekcije naniže zapravo znače manje novih radnih mjesta, slabije punjenje proračuna, dosta dodatnih otkaza i pritisaka na državu da poveća subvencije i prema poduzećima i prema građanima. Građevinski sektor bi, zbog obnove potresom oštećenih kuća i javnih institucija, mogao imati posla preko glave, a očekivati je i da će krenuti planirani infrastrukturni objekti u prometnom sektoru, prvenstveno željeznici. Prerađivačka industrija također drži svoj tempo, dok su na gubitničkoj strani svi čiji se biznis temelji na uslugama i masovnosti, od kafića, restorana, hotela, glazbenika, kulturnih ustanova, sportskih manifestacija, putničkog i zračnog prijevoza..., a njihov je udio u ekonomskim aktivnostima znatan. Jaki otpori zbog protuepidemijskih mjera i ograničenja šire se i u osjetno jačim ekonomijama od Hrvatske, tako da ne treba zanemariti ni psihološku iscrpljenost stanovništva.

Šteta 20% BDP-a

– Ljeto će samo po sebi donijeti blago olakšanje, ali korona će, nažalost, odrediti i što nas čeka najesen jer Europa ni dotad neće biti procjepljenja prema projekciji od 70 posto populacije. Što se našeg turizma tiče, sezona će više ovisiti o tome kako će se postaviti emitivne zemlje nego o tome što će napraviti Hrvatska. Mi ćemo se sigurno odlučiti za liberalan pristup dolascima stranaca, a vjerojatno ćemo imati sezonu prilično nalik prošlogodišnjoj. Barem u prvom dijelu godine. Do jeseni cijepljenje bi moglo malo relaksirati situaciju, pa bi, recimo, posezona mogla biti bolja nego lani – kaže naš sugovornik.

Što će, pak, dvije godine za redom sa samo 50 posto turističkog prometa od onog što je bilo 2019. značiti za javne financije u Hrvatskoj, samo je manji dio problema.

– Hrvatska je imala nesreću koja svake godine obično pogodi jednu zemlju u svijetu, a to je da ima štetu u prosjeku veću od 10 posto BDP-a. A u Hrvatskoj, štoviše, te štete iznose 20 posto. Javne će financije dugoročno biti pod velikim pritiskom zbog saniranje šteta kako od potresa tako i od COVID-19. Hrvatska ipak nije u situaciji u kakvoj su Grčka ili, recimo, Italije, gdje javni dug prelazi 150 posto BDP-a. Nezavidna situacija je, recimo, i u Portugalu i Crnoj Gori. Hrvatska ima mehanizme koji mogu osigurati stabilnost njezina financijskog sustava, ali gospodarski rast će dugoročno biti otežan – zaključuje dr. Lovrinčević, koji nema puno nade da se može dogoditi pozitivniji scenarij. Barem ne bez bržeg cijepljenja, a to se, kaže, teško može dogoditi jer lideri brojnih moćnih zemalja, od Japana, preko SAD-a do Australije, žele cjepivo za svoje državljane.

– Europska unija jest velika i snažna, ali je heterogena i spora. Vakcina nacionalizam je realnost – zaključuje dr. Lovrinčević.

Cijepiti se želi 70% turističkih radnika

U turizmu su svjesni da sigurnost ostaje pitanje broj jedan i u 2021., a njih 25.000, točnije 70 posto stalno zaposlenih u turističkim kompanijama, spremno se cijepiti kako bi za sebe i za goste minimizirali koronarizike. U Hrvatskoj udruzi turizma razradili su i kako bi to trebalo izgledati: prvo stalno zaposleni, onda u dva navrata i sezonci, i to na radnom mjestu, unutar hotela.

– Nadamo se da će se naći način da se većina djelatnika procijepi do druge polovice svibnja, odnosno s početkom praznika Duhova, kada očekujemo i znatnije brojke dolazaka i noćenja. Naravno, pod uvjetom da se procjepljivanje ubrza kako bi većina građana i kod nas i na ključnim tržištima bila cijepljena u prvoj polovici svibnja. Veće procjepljivanje pomoglo bi uspješnijem početku sezone jer bismo, uz osiguravanje kvalitetne epidemiološke situacije, pojačali percepciju Hrvatske kao sigurne destinacije. A to je presudno – kaže Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.