A PRORAČUN veći

Zaposlenih u javnoj upravi dvije tisuće više nego 2004.

Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL
Zaposlenih u javnoj upravi dvije tisuće više nego 2004.
18.08.2014.
u 07:35
Očekuje se rezanje rashoda 1,5 do 2 milijarde kuna, sve stavke otvorene
Pogledaj originalni članak

Odmah nakon povratka s godišnjih odmora ministri će krenuti u češljanje proračunske potrošnje kako bi u rujnu pripremili novi rebalans državnog proračuna. Šest godina recesije vratilo nas je po mnogim ekonomskim pokazateljima najmanje deset godina unazad, no proračun je išao u drugom smjeru.

Razbijanje iluzije

Cijene nekretnina spustile su se na vrijednosti iz 2004. i još padaju, a ukupan broj zaposlenih čak je i niži nego što je bio sredinom 2004. godine, u kojoj je HDZ ponovno došao na vlast nakon što je prva SDP-ova koalicija izgubila izbore. Te 2004. godine rashodi državnog proračuna bili su 47 milijardi kuna manji nego što su ove godine i iznosili su samo 83,1 milijardu kuna. HDZ je predao vlast Zoranu Milanoviću s proračunskom potrošnjom koja je dogurala na 121 milijardu kuna, a njegova vlada ih je povećala na 130 milijardi kuna.

Iluzija je da se potrošnja može vratiti deset godina unazad jer je od tada zemlja dobila dvjesto tisuća umirovljenika više, a trošak kamata se udeseterostručio. Jedan ministar kaže da bi rebalans trebao smanjiti rashode za približno jednu i pol do dvije milijarde kuna, na 128 milijardi kuna na svim stavkama, i ako to Vlada učini, proračun će još uvijek biti oko devet milijarda kuna iznad onoga u 2008. godini, koja će, po većini ekonomskih pokazatelja, dugo biti nedostižna za najveći dio zemlje.

Foto: VL

Gubitnika više

Tada je Hrvatska imala 1,63 milijuna zaposlenih – 170 tisuća više nego sada, a samo dvije županije, Zadarska i Ličko-senjska, povećale su zaposlenost na svom području u odnosu na 2008. Zagreb je posljednjih šest godina izgubio 35 tisuća radnih mjesta, Osječko-baranjska županija 17 tisuća, riječki prsten 15 tisuća, Split i okolica deset tisuća, Istra 4 tisuće. Radna su mjesta nestajala u prerađivačkoj industriji, poljoprivredi, građevini i trgovini dok je javni sektor, krizi usprkos, postojano rastao, pa je i tu dijelom odgovor zašto je proračun davno prerastao snagu poreznih obveznika i postao zapreka oporavku.

>> Javni sektor nema model plaća da razdvoji 'žito od kukolja'

>> HUP: Ne bude li reforme, cijeli će javni sektor ostati bez posla

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 23

SP
Spezispezi
08:55 18.08.2014.

Najbolje da se svi zaposlimo u državnoj upravi i da jedni drugima šaljemo molbe i pišemo potvrde. 50 godine je prošlo otkad je izumljen internet oni ga još nisu u stanju uvesti u javnu upravu. Dokumenti se još nose na noge iz jedne ustanove u drugu u originalu ili ovjerenoj kopiji. Nije strašna brojka tih birokrata, nego je strašna brojka onih koji još dodatno van sustava rade za njih, nas koji nosimo okolo neke glupe papire i potvrde i hranimo taj aparat neradnika i uhljeba. Mnogo je veći broj onih koji služe toj zvjeri van sustava. To su godišnje nebrojeni dani kada smo glumili idiote čekajući u nekim redovima da nam daju papir s kojim oped idemo dalje skupljati nove papire.

KL
klubuhb1
08:05 18.08.2014.

U Velikoj Britaniji imaju jednog državnog službenika na 10.000 građana, a u Lepoj Našoj jednog na 88 građana. Dobro ste pročitali - jedan službenik na 88 građana.

Avatar dario554433
dario554433
08:20 18.08.2014.

A dali tko primjećuje korelaciju između broja zaposlenih u trgovnini i poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu. Najprije je počelo rasti zaposlenost u trgovini a opadati u poljoprivredi, to jest povećava se uvoz otvaraju se trgovacki centri, a onda trgovački centri radi profita počinju otpuštati ljude pada broj zaposlenih u tgovini, a daljnjim povećanjem uvoza broj zaposlenih u poljoprivredi isto opada.