Zar je otkup odštete za 'švicarce' javni interes!?

Ako je preko zemljišnoknjižnog registra moguće zakonito koristiti identifikacijske podatke s adresama i iznosima kredita na način koji nema veze s izvornom namjenom, onda možemo pustiti mašti na volju kako je sve moguće koristiti podatke iz javnih registara. Doduše, podatak o kreditima moguće je naći u imovinskim karticama sudaca i čelnih ljudi HNB-a, pa kad su ih mediji objavljivali, iako su javno dostupni, i prema standardima Europskog suda za ljudska prava, u slučaju spora moraju dokazati javni interes prema uobičajenim standardima zakonitosti, legitimnosti cilja, nužnosti i razmjernosti.

U našoj analizi kontroverzne ponude Druge Fundacije SPV (IIF) koja je u formi pisma stigla na adrese građana s kreditima u "švicarcima" s okvirnim izračunom mogućeg obeštećenja za preplaćeni kredit, spomenuli smo da je Agencija za zaštitu osobnih podataka lani 22. prosinca dala opširan načelni odgovor u vezi s "obradom osobnih podataka dostupnih u javnim registrima". AZOP je tada napomenuo da se korisnici javno dostupnih informacija najčešće oslanjaju na "legitimni interes kao pravnu osnovu za obradu".

U slučaju tvrtke kojom upravlja Marko Rakar "legitimni interes" bio bi profit koji njegova tvrtka namjerava ostvariti, nakon odbitka troškova od 25 posto obeštećenja preplaćenog dijela kredita u švicarcima u slučaju uspjeha u parnici. Neki će građani na čije adrese su stigle ponude s ushićenjem ih prihvatiti, ali neki su zgroženi što neka tvrtka ima sve te podatke o njima te ih tako uznemirava. Zabrinuto se pitaju tko im jamči da te podatke neće ustupiti nekome tko ih može iskoristiti za neki svoj "legitimni interes". Kuda to vodi!? Zar je stvarno nemoguće zaštititi se od toga, koliko god smo svjesni nužnosti objave određenih osobnih podataka u javnim registrima!?

I AZOP u prosincu ističe da konkretna obrada osobnih podataka mora biti nužna za postizanje legitimnog interesa. To prema kolopletu mogućih pitanja znači, čak i ako je privatni interes Rakarove tvrtke "legitiman", je li to jedini način na koji ga je moguće ostvariti. Nije. Mogli su objaviti oglas s istom ponudom. To nije stvar njihove poslovne politike što su izabrali nametljiv način, u najboljem slučaju na rubu zakona, jer čim su imali drugu blažu mogućnost kojom ne zadiru u privatnost, to više nije stvar njihova odabira. Pri tomu se trebali provesti i test ravnoteže, proizlazi iz očitovanja AZOP-a, a koji mora pokazati da je njihov interes jači od temeljnih prava građana čije podatke koriste "posebno uzimajući u obzir" ako se osobni podaci obrađuju u okolnostima u kojima "razumno ne očekuju daljnju obradu". Zar je razumno temeljem zabilježbi u zemljišnim knjigama očekivati različite poslovne i tko zna kakve još "legitimne" ponude!?

GDPR Enforcement Tracker o praćenju provedbe GDPR-a objavio je da je lani 21. rujna njemačka agencija za zaštitu podataka DPA u Baden-Württembergu izrekla kaznu od 50.000 eura nekretninskoj tvrtki zbog kršenja GDPR-a. Poslali su vlasniku pismo s ponudom kupnje njegove nekretnine. Tvrtka je odbila vlasniku reći otkud im podaci, ali DPA je utvrdio da je geodet iskoristio svoje ovlasti za pristup elektorničkim zemljišnim knjigama i identificirao nekoliko stotina vlasnika nekretnina bez njihova znanja, te podatke proslijedio tvrtki. I on je kažnjen s 5000 eura.

VIDEO Nisam čuo da se govorilo kad je netko SDP-ov sin. Već je prozirno da se HDZ-u to priljepljuje