'Zarade ovih agencija su takve da se ne mogu postići u trgovini oružjem, ljudima ili prostitucijom'

Stranka Promijenimo Hrvatsku zahtijeva od Vlade da hitno uredi status agencija za utjerivanje dugova i izmjeni potrebne zakone koji se odnose na ove poslove. Od Hrvatske narodne banke zahtijevaju izmjene i dopune Odluke o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija, kazao je na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru Ivan Lovrinović dodavši kako agencije za otkup dugova građana na razne načine maltretiraju mnoge dužnike koji su ostali bez ikakve institucionalne zaštite.

- Te agencije otkupile su od banaka proteklih godina ukupno oko 31 milijardu kuna (ne)naplativih kredita za oko 6 milijardi kuna. Vlada je za veliki dio tog iznosa dozvolila bankama da umanje osnovicu za obračun poreza na dobit i time svjesno prihvatila gubitak nekoliko milijardi kuna prihoda u proračunu. To je bila još jedna u nizu odluka Vlade koja je pogodovala krupnom kapitalu, a ne građanima. Nitko ne zna točan broj ovih agencija jer je riječ o običnim trgovačkim društvima forme d.o.o koja se osnivaju s 20 tisuća kuna kapitala. Prema tome, ne podliježu regulaciji niti nadzoru niti HNB-a, niti Hanfe, niti Ministarstva financija iako raspolažu s otkupljenih 31 milijardu kuna, na koliko glase svi preuzeti ugovori o kreditima. Nastavak je to pogubne prakse poput slučajeva “švicarski franak”, austrijskih štedno-kreditnih zadruga koje su torbarile Hrvatskom ispred nosa svim institucijama – pojasnio je Lovrinović.

Video: Patrik Macek/PIXSELL Lovrinović o agencijama za utjerivanje dugova

Uvidom u bilance i račune dobiti i gubitka nekoliko najvećih agencija za utjerivanje dugova vidljiv je nevjerojatan porast dobiti iz godine u godinu, pa je jedna od njih u 2013.godine imala neto dobit oko 5 milijuna kuna da bi krajem 2017. dostigla vrtoglavih 95 milijuna kuna, a osnovana je uz početni kapital od samo 37 tisuća kuna, iznosi Lovrinović.

- Zarade ovih agencija su takve da se ne mogu postići u trgovini oružjem, ljudima ili prostitucijom. Zarada na utjerivanju nenaplaćenih dugova niti je moralna niti prihvatljiva jer ako banka nije uobičajenim postupcima uspjela naplatiti dug, onda se agencije za utjerivanje dugova mogu samo služiti agresivnim, iscrpljujućim i nemoralnim metodama da bi to postigle. Mnogi od dužnika zbog toga obolijevaju ili iseljavaju iz Hrvatske – tvrdi Lovrinović.

Dodatni je problem, dodaje, što ni jedna od važnijih agencija za utjerivanje dugova nije hrvatska, već su osnivači stranci, pa predlaže da se osnuje državna agencija za otkup dugova, iako bi to mogli raditi i HBOR ili HPB.

- Postavljamo pitanje Ministarstvu financija: koliko ima ovakvih agencija u Hrvatskoj i koliko su one po godinama uspjele kumulativno naplatiti potraživanja, te koliko su te agencije platile na godišnjoj razini poreza na dobit? Kod koga se zadužuju kako bi od banaka otkupile kredite? Izvlače li dobit iz Hrvatske? Ove agencije otkupom potraživanja od banaka izravno dolaze do osobnih podataka građana što je kršenje Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR). Ne znamo nijedan primjer da je neka od agencija za utjerivanje dugova ili banaka kažnjena za postupke vezane za naplatu dugova – čudi se Lovrinović.

Od Hrvatske narodne banke zahtijeva izmjene i dopune Odluke o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija, tako da naloži bankama, kao prodavateljima plasmana koji se odnose na fizičke osobe, da najprije njima moraju ponuditi pravo prvenstva u otkupu vlastitog kredita uz diskont koji ponudi vjerovnik (banka), a agencijama tek ako građani odbiju.

- Bankama se treba ukinuti mogućnost da za iznos prodanih kredita uz diskont umanje osnovicu za obračun poreza na dobit, nastavlja, a visina diskonta kod pojedinačnih otkupa vlastitih bankarskih kredita može se uvećati najviše 20% u odnosu na diskont koji bi stjecatelj kao pravna osoba (agencija) ponudio banci kao prodavatelju potraživanja. Ako dužnik kao fizička osoba ne prihvati ponuđeni diskont od prodavatelja (vjerovnika), njegov kredit je slobodan za prodaju drugim pravnim osobama uz prethodnu obavijest. No, njegov konačni dug ne smije premašiti 20% prethodno diskontiranog iznosa koji je ostvarila agencija. Treba agencijama nametnuti stroge regulatorne zahtjeve počevši od visine potrebnog kapitala, izvještavanje, upravljanja rizicima i potrebnim rezervama – nabraja Lovrinović.

Predlaže da se provede sveobuhvatna sekuritizacija teško naplativih kredita građana, prije svega stambenih, gdje bi HBOR ili HPB otkupili od banaka takve kredite uz veliki diskont, na temelju toga emitirali obveznicu koju bi sigurno kupovali građani uz kamatu 3-4% godišnje jer na štednju u banci mogu dobiti najviše 0,4 posto.