Zamke studentskog rada: Zaradili su milijardu kuna na koje gazde nisu platili namete

Prema JOPPD obrascima, godišnje se preko studentskih servisa isplati jedna milijarda kuna, a studentske su zarade najbrže rastuće isplate u Hrvatskoj. Godine 2015. preko servisa je radilo oko 50 tisuća studenata pa proizlazi da su u prosjeku zaradili oko 20 tisuća kuna. No, kao i svi prosjeci, i taj skriva velike razlike. Dok jedni rade samo preko ljetnih mjeseci, što je uobičajeno i poželjno za studentsku populaciju, značajan broj studenata zarađuje preko servisa znatno više od prosječno plaćenih hrvatskih radnika.

Studenti su se digli na noge zbog najave da će se studentske zarade veće od 15 tisuća kuna godišnje početi oporezivati kao i radničke plaće, nakon čega je Ministarstvo financija brže-bolje izašlo s tumačenjem da se to ipak neće dogoditi te da će režim studentskih isplata biti liberalniji nego sada. Studenti će početi plaćati porez na zarade iznad 5050 kuna mjesečno, odnosno 60.600 kuna godišnje!

Dok su studentske udruge branile stečena prava i u prvi plan stavljale egzistenciju studenata, rijetko se čula druga strana priče o zloupotrebi studentskog rada i nelojalnoj konkurenciji na tržištu. Osim izvlačenja novca iz tvrtki preko studentskih isplata, s čime se državne inspekcije teško nose, dolazi i do istiskivanja radnika s radnih mjesta i njihove zamjene jeftinim studentima. Dosta je tvrtki koje imaju više zaposlenih studenata nego radnika!

Žale se sindikati

Studentska se satnica kreće oko 20 kuna, a osim naknade, poslodavac za studenta plaća samo 12 posto provizije studentskim centrima te 5,5 posto doprinosa za slučaj ozljede na radu, koji se ne računaju u mirovinski staž. Student koji radi cijeli mjesec poslodavca stoji oko tri tisuće kuna, na što dolazi 500-tinjak kuna provizije i obavezne naknade. Student je jeftiniji od radnika jer nema bolovanje, naknadu za prijevoz, slobodne dane, godišnji i ne plaća zdravstvene i mirovinske doprinose.

JOPPD obrasci pokazuju da je studentski rad izražen u stranim trgovačkim lancima kao što su DM, Špar, Lidl ili, recimo, McDonald’s koji je tradicionalna niša za studente. Sindikat T-HT-a javno se žalio Vladi što tvrtka otpušta radnike i na njihovo mjesto angažira jeftine studente, tako da je još i Milanovićeva Vlada pripremala stroža pravila, no nije se usudila ići s njima zbog straha od reakcije studenata. Plenković je pokušao i odmah povukao kočnicu.

Barem za staž

Studentski je rad svugdje u svijetu dodatno reguliran kako bi se izbjegle zloupotrebe i poremećaji na tržištu pa su rijetke države s punom slobodom zapošljavanja studenata. Primjerice, u Njemačkoj su sve zarade do 450 eura oslobođene plaćanja doprinosa, a preko te svote za studente se naplaćuje blaža stopa doprinosa. Ako rade manje od 20 sati tjedno, ne moraju plaćati zdravstveni doprinos, a uplata mirovinskih doprinosa je obavezna.

Rade li 40 sati tjedno, studenti su dužni plaćati i zdravstvene doprinose. Hrvatski su studenti žrtve nesređenih pravila jednako kao i radnici jer mnogi među njima svjesno produljuju studentski status i izbjegavaju diplomirati kako bi radili preko studentskog servisa, ali to im ne ide u staž. Mnogima se događa da ih tvrtke otpuštaju čim diplomiraju bez obzira na to što su godinama radili na zahtjevnim radnim mjestima.