Zarobljenici srpskih koncentracijskih logora traže odštetu: Zahtjevi se kreću od 1000 do 80.000 eura

Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) i ove godine na dan najveće razmjene ratnih zarobljenika, koja je održana 14. kolovoza 1992. godine kod Nemetina, obilježili su Dan logoraša. Toga dana kod Nemetina na slobodni teritorij razmijenjeno je 714 ratnih zatočenika od koji su neki i po devet mjeseci bili zatočeni po logorima u Srbiji. Bila je ovo još jedna prilika da preživjeli logoraši se još jednom okupe i prisjete svega što su proživjeli ali i onih koji nisu više među živima.

Prema službenim podacima HDLKL kroz srbijanske logore prošlo je više od 30.000 zatočenika kroz brojne logore koji su se nalazi na području Srbije kao i tada okupiranim dijelovima Hrvatske.

- Iako je kroz logore prošlo oko 30.000 osoba status logoraša priznat je za oko 8.000 osoba. Razlog tome su tih 72 sata zatočenja pa tako niti logor Ovčara, gdje je ubijeno 200 ratnih zarobljenika i ranjenika, nema status logora, rekao je predsjednik HDLSKL Danijel Rehak.

Govoreći o položaju logoraša danas u Hrvatskoj predsjednik vukovarske podružnice udruge Zdravko Komšić rekao je kako ne vidi nikakvih posebnih pomaka iako država pokušava procesuirati neke od osoba koje su bile odgovorne za njihovo zatočenje.

- Očekujemo od države da nam pomogne ili da mi njoj pomognemo kako bi dobili određenu odštetu ili satisfakciju za dane provedene po logorima. Isto tako želimo i da se ukine jurisdikcija Srbije za navodno počinjene ratne zločine ovdje. Većina nas se nalazi na raznim tjeralicama i ne smijemo napuštati granice Hrvatske jer ne znamo kada bi nas netko mogao zatvoriti na osnovu tjeralica koje su nastale na temelju priznanja u vrijeme kada su nas psihički i fizički maltretirali. Tražimo da se to ukine pa ako treba da se onemogući i ulazak Srbije u EU, rekao je Komšić.

Predsjednik županijske podružnice HDLSKL-a Dragutin Guzovski kazao je kako je on, preko odvjetnika u Novom Sadu, u srpnju prošle godine pokrenuo prvu privatnu tužbu protiv države Srbije kojom traži isplati nematerijalne štete za sve preživljeno u logorima u Srbiji. Poslije te tužbe na isti korak se odlučilo još nekoliko desetaka bivših logoraša.

- Sve tužbe su osnovane, a u lipnju su održana pripremna ročišta. Najavljeno je kako u studenom i prosincu ove godine na Višem sudu u Beogradu biti održane i glavne rasprave. Poštivali smo proceduru pa smo u pokrenuli i postupak za mirno rješenje spora, odnosno, nagodbu, rekao je Guzovski dodajući kako je Srbija samim prihvaćanjem tužbi na sudu u Beogradu priznala postojanje logora na svome području.

Temeljem tužbi traže nadoknadu za sve proživljeno u logorima, odnosno, za svaki dan poveden u logoru kao i za svaku ozljedu koju su zadobili u nekom od logora. Odštetni zahtjevi se kreću od 1000 do 80.000 eura.