Zastara za pedofiliju ne smije postojati, a kazne se trebaju povećati

Zastara za pedofiliju ne smije postojati, minimalne kazne treba povećati kako bi se smanjio broj uvjetnih osuda, sve ustanove koje rade s djecom trebale bi u registru provjeriti svaku osobu koju zapošljavaju...

Ovo su samo neki od prijedloga iznesenih na tematskoj sjednici saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport na temu Sprječavanje i borba protiv pedofilije, gdje se između ostalog raspravljalo i treba li samo doraditi glavu Kaznenog zakona koja se bavi pedofilijom ili pak donijeti poseban zakon, lex specialis o borbi protiv pedofilije. Policija bilježi godišnje oko 510 djece žrtava kaznenog djela pedofilije, u 85 posto slučajeva riječ je o djevojčicama. Od ukupno 300 prijavljenih počinitelja spolnih delikata, njih 76 posto je to napravilo na štetu djece.

- U odnosu na ukupno razotkriveni kriminalitet spolnih delikata u RH udio kaznenih djela na štetu djece i mladeži je 68 posto. Ta brojka je vrlo zabrinjavajuća. Kaznena djela koja dominiraju su spolna zlouporaba djeteta mlađeg od 15 godina, iskorištavanje za pornografiju, bludne radnje, zadovoljenje pohote pred djetetom mlađim od 15 godina i upoznavanje djece s pornografijom, upozorio je Željko Prša iz MUP-a.

U saborskoj proceduri još od studenog u dnevnom redu stoji HDZ-ov prijedlog takozvanog antipedofilskog zakona, kojim se predlažu strože kazne, nezastarjevanje zločina te zabrana rada s djecom, kao i vođenje zasebnog registra za pravomoćno osuđene pedofile. Zašto do danas taj zakon nije došao na red za raspravu objasnila je HDZ-ova Irena Petrijevčanin Vuksanović.

- Imam obećanje ministra pravosuđa da će prvo čitanje zakona ići nakon ljetne stanke. Iako je najavljeno, zakon do sada nije raspravljen u Saboru zbog obima drugih izmjena i usklađivanja s EU, pojašnjava. Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović kazao je kako podupire predloženu zakonsku izmjenu.

- Osjetljivi smo da se u dobroj želji ne naruši zakonodavno pravni okvir i da se ne naruši harmonija našeg pravnog poretka i da sve bude usklađeno kako bi zakon bio harmoničan, jasan i sukladan našem pravnom poretku, rekao je Martinović. Potporu zakonu dali su i predstavnici udruga koje se bave ovom tematikom, kao i dječja pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević.

- Od 2013. godine postoji registar, no on nije odvojen, nije javan, pa su podatci dostupni samo na zahtjev suda, DORH-a i policije. Zalažemo se da se uvede obveza da sve institucije koje rade s djecom, od škola, vrtića, preko sportskih društava do igraonica i rođendaonica, traže potvrde o osuđivanosti osoba koje rade s djecom, kazala je Pirnat Dragičević. S ovim se slaže i predsjednica Udruge Lavice za pomoć i podršku žrtvama pedofilije Anita Papa. - Kako je moguće da nam igranionice ili udruge za zaštitu djece vode pedofili, zapitala se Papa. Čudi se, naglašava, sudskoj praksi, jer joj je nevjerojatno da netko za seksualno zlostavljanje djece dobije šest mjeseci zatvora, uvjetnu kaznu ili čak društveno koristan rad poput guljenja krumpira.

- Kakvu poruku s takvim presudama šaljemo svoj djeci koja tek skupljaju snagu prijaviti zločinca? Šaljemo im poruku da je bolje šutjeti. Iako ta djeca imaju posljedice za cijeli život, počinitelji se često izvuku s malim kaznama ili pak u potpunosti zahvaljući zastari, komentita Papa. Gordana Buljan Flander iz Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba koja je radila s više od 1500 zlostaljane djece dodaje kako seksualno zlostavljanje nije nešto što prolazi, posljedice toga ne zastarjevaju pa je čudno, naglašava, da postoji zastara za počinitelje.

- Ta su djeca najmrtvija iznutra, četiri puta češće pokušavaju suicid, pa im ne šaljemo lijepu poruku uvjetnim kaznama za počinitelje. Presjek vremena od počinjenja zločina do njegova razotkrivanja je 10 do 16 godina, dakle da se žrtve nekome povjere. Pitate se zašto šute? Zato što se boje da će razoriti obitelj, da im se neće vjerovati, da će biti stigmatizirani, i što je najgore, to im se sve i dogodi, objašnjava Buljan Flander te dodaje kako žrtve proživljavaju retraumatizaciju na sudu, posebice kad sudski procesi traju i do sedam godina. Voditelj Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Ravnateljstva policije Dragan Josipović da su čak trećina djece žrtve zlostavljanja svojih vršnjaka.

- Kako je moguće da vršnjaci imaju takve porive prema svojim vršnjacima, pita se Josipović. Pred dolazak sezone policija posebnu pažnju posvećuje plažama, gdje naši, ali i čak turisti pedofili znaju montirati posebne naprave kojima prate i snimaju djecu. Veliki izazov su pametni telefoni zahvaljujući kojima djeca ulaze u pedofilske mreže, vjerujući da razgovaraju sa svojim vršnjacima šalju svoje fotografije i iznose svoju intimu. Zastrašujući je primjer posljednje akcije gdje je policija ušla među 260 obitelji čijim je kćerima pristupio zlostavljač. One su mu slale svoje fotografije preko mobitela.

- Šokirali smo se kad smo shvatili da gotovo nitko od svih tih roditelja nije znao što im se događa s kćerima, a čudno je da i kad doznaju rijetki traže pomoć. Zato je nužan i odgoj roditelja kako bi znali pružiti pomoć svojoj djeci, zaključio je Josipović.