Obnova vlažnih staništa i uklanjanje invazivnih vrsta na njima bili su glavni ciljevi europskog projekta koji su u slavonskom prisavskom poplavnom pašnjaku Gajna u općini Oprisavci nedaleko od Slavonskog Broda proveli Brodsko ekološko društvo i Javna ustanova Natura Slavonica. U suradnji s Pašnjačkom zajednicom braniteljske zadruge Eko-Gajna i lokalnim stanovništvom organizirana je akcija košnje trave i ručnog uklanjanja invazivnih biljnih vrsta, koje predstavljaju najveću prijetnju biološkoj raznolikosti na ovom području.
Držanje pod kontrolom
Gajna je svojevrsna “arka” izvornih pasmina domaćih životinja. Na njoj se mogu vidjeti zaštićeno slavonsko-srijemsko podolsko govedo, konj hrvatski posavac, ovca cigaja... Njihovom se ispašom invazivne vrste drže pod kontrolom. Međutim, danas je velik problem smanjenje brojnosti stoke na ispaši, zbog čega posavski poplavni pašnjaci zarastaju u strane invazivne biljne vrste.
– Glavni problem s invazivnim vrstama na poplavnim pašnjacima dolazi od toga što je sve manje stoke na ispaši. Naime, kontrolirana ispaša stoke najučinkovitija je u njihovu suzbijanju, pa kada stoka ne pase na određenom travnjaku ili se travnjak ne kosi, drvenasto raslinje i invazivne vrste polako rastu i osvajaju travnate površine – pojasnio je Mario Pavičić iz Javne ustanove Natura Slavonica.
Kako bi se osigurala dugoročna održivost, od ključne je važnosti bilo angažirati što veći broj lokalnog stanovništva te educirati djecu iz obližnje škole o tim temama. Poljoprivrednici su educirani o košnji travnjaka visoke prirodne vrijednosti i ručnom uklanjanju invazivnih vrsta, a u zanimljivim pričama starijih generacija skupljeno je tradicionalno znanje koje u kombinaciji sa strukom pruža najbolje prakse za borbu s invazivnim vrstama.
Uz ispašu, košenje i čupanje, invazivne biljne vrste mogu se suzbiti i uporabom kemijskih sredstava. Međutim, niti jedna od metoda nije pojedinačno potpuno efikasna i zato su na prvom mjestu kontrola unosa stranih vrsta, njihova uzgoja i distribucije.
– Mi svake godine kosimo i tarupiramo obrasle površine jer je kombinacija mehaničkog uklanjanja i ispaše jedini uspješan način držanja invazivnih vrsta pod kontrolom. Najvažnije je što prije prepoznati invazivnost neke vrste i reagirati na vrijeme jer je jedino tada njezino suzbijanje ili iskorjenjivanje istovremeno efikasno i jeftino – istaknula je voditeljica projekta Iris Beneš.
Invazivne strane vrste na nekome području, svojim razmnožavanjem i širenjem, uzrokuju ne samo ekološku nego i ekonomsku štetu te nepovoljno utječu na zdravlje ljudi. Posebna pažnja posvećena je identifikaciji i uklanjanju biljaka Amorpha fruticosa (čivitnjača), Asclepias syriaca L. (cigansko perje, prava svilenica), Xanthium spinosum L. (trnovita dikica, čičak).
U Brodskom ekološkom društvu pojašnjavaju kako strana vrsta postaje invazivna kada se potpuno prilagodi stanišnim uvjetima te svojim rastom, razmnožavanjem i širenjem počne ugrožavati biološku raznolikost, zdravlje ljudi ili uzrokovati ekonomske štete.
Financiranje projekta
Opasnost od invazivnih vrsta je ogromna. One ograničavaju domaće vrste, sprečavaju razvoj mladica. Na poplavnim područjima šire se s vodom i nemoguće ih je iskorijeniti, a najveći problem predstavlja Amorpha fruticosa ili čivitnjača.
– Da nema stoke, Gajna bi sa svojih 300 hektara površine zarasla iznad naših glava. Za nju i njezinih oko 250 biljnih vrsta bitno je da se invazivne vrste drže pod kontrolom kako to bogatstvo ne bi ugrozile. Primjerice, amorfa intenzivno zasjenjuje i zauzima velike površine i tako sprečava rast nižih biljaka. Ima korijen koji efikasno i brzo iskorištava hranjive tvari te ih “krade” drugim vrstama. Također, ona smanjuje kapacitet retencija koje prihvaćaju vodu tijekom visokih vodostaja Save – ističe Iris Beneš.
Projektom “Vlažna staništa za život 2” koji financira zaklada Euronatur željelo se ukazati na iznimnu biološku i društvenu važnost vlažnih staništa poput Gajne, pridonijeti njihovoj revitalizaciji te podržati njihovo očuvanje.