DJECA U MEDIJIMA Stručni skup s predznakom - loši ste

Zaštititi klince - da, ali ne vrijeđanjem novinara

12.12.2008.
u 16:47
Pogledaj originalni članak

Devedeset posto maloljetnih Hrvata svaki je dan pred televizijskim ekranima, a 42 posto djece ima televizore u svojim sobama. Što i koliko na njima gledaju nemoguće je izmjeriti, a u većini slučajeva to ne znaju ni sami roditelji.

Online, ali bez prijatelja
Istodobno, vrijem provedeno s roditeljima - u razgovoru, igri ili druženju, a ne u prevoženje na treninge i izvanškolske aktivnosti - mjeri se u minutama. Ovakvi poražavajući podaci sve su sličniji onima koje globalno otuđenje zamjećuju u Engleskoj i Njemačkoj, gdje djeca dnevno provode u prosjeku 3 sata s elektroničkom dadiljom - TV-om. U Americi, uz Japan informatički najosvještenijoj zemlji, djeca su tjedno 30 sati u školi, 45 sati uz neki od medija (TV ili računalo), a svega 17 sati druže se s roditeljima! Izloženost sadržajima koji nisu primjereni njihovom uzrastu svakodnevna je pojava, no istodobno, pogrešno bi bilo djecu držati u informatičkoj i informacijskoj izolaciji. Upravo je na to, kao i na pojam e-demokracije, upozorila Snježna Prljić-Samardžoja, pročelnica katedre za filozofiju na Filozofskom fakultetu.

- Sloboda informiranja i komuniciranja, sloboda govora i izražavanja baš kao i emancipacija na mreži svih mreža važna je, no utjecaj roditelja i nadzor još je važniji - upozorila je Prljić-Samardžija naglašavajući tanku granicu između informiranja i masovne indoktrinacije i govora mržnje te nagovaranja na kriminal. Na internetu, upozorava pročelnica, više nema odgovornosti za javnu riječ, djeca na blogovima, forumima, chatovima, nadovezuju se na tuđa imena (nickove)... Virtualni život potiskuje stvarni, mali kompjutoraši obolijevaju od pretilosti, slabog su vida, fizički stagniraju u razvoju zbog sjedenja za računalima i - što je najvažnije - gube socijalni kontakt i prijatelje među vršnjacima.

Preko dječje grbače
Savjetnica pravobraniteljice za djecu Danijla Žagar upozorila je na ugroženost djece koja su zastupljena u medijima i na zloporabu jer prostor dobivaju tek kada je riječ o pričama s crnim predznakom, pri čemu se grubo zadire u njihov integritet objavljujući, ako ne ime onda kontekst iz kojeg se on može prepoznati, ili u reklamne svrhe pa čak i u javnim prepucavanjima oko razvoda.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr