Zašto ispiranjem zlata ne privučemo Japance

Iako su gradnjom hidroelektrana na rijeci Dravi zaustavljeni nanosi s Alpa u kojima su se skrivala zrnca i listići zlata, tog dragocjenog metala još ima u njezinu toku koji prolazi kroz Hrvatsku.

Meandri i sprudovi

Tvrdi to nekolicina posljednjih ispirača u Međimurju i Podravini, koji kažu da je dravsko zlato sitno, od 0,2 do 0,8 milimetara, pa ga je teško razaznati u pijesku ili šljunku. Ispiranje, i to tradicionalnim alatom, lopatom i drvenom daskom, zasad je jedini način da se dođe do njega. Neki ga pogrešno zamijene za listun, pirit ili "budalino zlato". Eksploatacija, kojom se do Drugog svjetskog rata bavilo na desetke ljudi, uglavnom poljoprivrednika kojima je to bila dodatna djelatnost, danas više nije ekonomski isplativa, no još ima entuzijasta koji se u čamcu otisnu do dravskih meandara i sprudova. Danas je ispiranje zlata turistička atrakcija, no, nažalost, nedovoljno iskorištena.

Smatra to i Čakovčanin Krešimir Pavlic, autor nove knjige "Ispiranje zlata u Međimurju", koji bi rado vidio i šetnicu uz stari tok rijeke Drave na području od HE Dubrava pa sve do utoka u Muru.

– Koje područje u Hrvatskoj najviše posjećuju strani turisti? Plitvička jezera, koja nude prekrasnu prirodu, no ona imaju dobro uređenu infrastrukturu, poput poznate drvene šetnice. Mogu zamisliti Japance kako oduševljeno razgledaju krajolik rijeke Drave, njezine sprudove i bistru vodu. Naravno, velik je problem što uz stari tok rijeke Drave ne postoji slična šetnica, pa je to područje vrlo nepristupačno – kaže Krešimir, čiji je djed Dragutin Horvat iz Donjeg Vidovca bio poznati ispirač zlata. Istim poslom bavio se i njegov pradjed Mijo Horvat. Knjiga je posveta njima, kako stara vještina ne bi bila zaboravljena.

Vrlo visoka čistoća

– Postoji tablica iz 1905. koja je objavljena u rudarskom časopisu u Budimpešti, i u njoj su vidljive količine otkupljenog zlata i njegova čistoća u Kaniži tijekom 19 godina, od 1884. do 1902. U tom je razdoblju u prosjeku otkupljivano 11 kilograma zlata godišnje, vrlo visoke čistoće, oko 93 posto, što je oko 22,3 karata! – otkriva. U Donjem Vidovcu mogu se danas unajmiti dvojica ispirača koji će turistima pokazati postupak ispiranja zlata. No, za to zna malo gostiju Međimurja. 

>> Otkriveno kako su prodane hrvatske zlatne rezerve 

>> Zlatna groznica u Kremlju: Rusija ima više od 1200 tona