Zašto izborne ankete tako variraju od HDZ-a k SDP-u i natrag

Nikad kao ove godine izborne ankete ne zbunjuju čitatelje, pa u jednoj vodi HDZ s nekoliko postotaka, a dan poslije SDP. Ništa manje nisu zbunjeni ni vodeći ljudi manjih stranaka jer, na izgled bez većeg razloga, biračka podrška tim strankama spala je na postotke koji tek omogućuju prelazak praga.

Treće stranke, koja bi se malo odvojila od dna i približila vodećem dvojcu, barem tako kažu ankete, praktično nema. Međutim, sve to nije ništa neobično ni nepoznato i stručnjaci s kojima smo razgovarali jasno otkrivaju razloge zbog kojih ankete tako variraju te zbog kojih se stranačka scena na ovim izborima gotovo potpuno bipolarizira.

U prvom redu, agencije i mediji ne varaju i ne navijaju kad objavljuju prednost lijevih ili desnih, nego je riječ o karakteristikama izbornog sustava, koji posebno dolazi do izražaja u ovako izjednačenom odnosu snaga. Pa je tako u anketama vrlo teško dobiti točne postotke glasova za stranke i liste koje će ostati ispod praga, hoće li tako propasti ukupno 16 posto glasova kao na prošlim izborima ili nešto više ili manje.

O tome ovisi prvi dobitak na izbornoj lutriji koji će pripasti onima koji prag prijeđu, u prvom redu prvoj stranci u svakoj izbornoj jedinici. Dakle, ako u nekoj jedinici ispod praga ostane 20 posto glasova, a prva stranka ima 40 posto podrške, ta podrška porast će već u startu na – 50 posto.

Nakon toga dolazi do izražaja i D’Hondtova metoda, jer i tu bonus dobiva pobjednik u izbornoj jedinici. Taj bonus može biti jedan ili čak i dva mandata, a ako je druga stranka blizu prvoj, i ona može dobiti nagradni mandat.

Sve zajedno dovodi do toga da, upozoravaju stručnjaci, udio glasova na nacionalnoj razini ne mora značiti i da je netko pobijedio na izborima! Dakle, netko može imati 40 posto podrške na nacionalnoj razini, a da ipak prevlast u Saboru dobije onaj tko ima 35 posto. Važni su, naime, samo rezultati u izbornim jedinicama.