Određene dezinformacije pojavile su se, što je u kriznim situacijama normalno, ali “ovo je prešlo mjeru” pa su podignute i kaznene prijave, objašnjavala je danas glasnogovornica Hrvatskog Crvenog križa Katarina Zorić, dodajući da je sa širenjem “lažnih vijesti i optužbi” pao i broj donacija za potresom pogođena područja. Zbunjeni su ljudi sami po sebi, kazala je prva žena odnosa s javnošću Crvenog križa, a onda pojedinci cijelu situaciju još dodatno destabiliziraju.
U Gunji slična situacija
A destabilizirali su je, kako to kaže glasnogovornica, prije svega oni koji su se nakon potresa uputili prema Banovini pa javljali kako ljudi u određenim selima i nekoliko dana od udara 6,3 stupnja po Richteru nisu dobili hranu i vodu, pojavile su se onda snimke bačene hrane koja je u Petrinju stigla iz različitih OPG-ova, a pomogao nije ni bivši ministar branitelja Predrag Matić, koji je kazao da on “ni lipe” ne bi uložio u Crveni križ. Za njega je to možda i razumljivo jer upravo je on s prozora svog ministarstva mjesecima gledao prosvjede branitelja, kojima je šator ustupio upravo Crveni križ.
>> VIDEO 'Brojni ljudi i dalje žive u autima, hrane imaju, nedostaju im samo kućice'
Zašto? Rekli su tada iz te organizacije da ne žele ulaziti u motive prosvjeda, ali “prema načelima humanosti i nepristranosti kojima se vode”, posudili su šator “jer su u prosvjed uključene i osobe ugrožena zdravlja te invalidi”. Kao humanitarna organizacija imaju obvezu i dužnost štititi zdravlje svih ljudi, neovisno o njihovoj nacionalnoj, političkoj ili vjerskoj pripadnosti, objašnjavali su tada iz organizacije koja za sebe kaže da “u svojemu radu ostvaruje humanitarne ciljeve i zadaće na području zaštite i unapređenja zdravlja, socijalne skrbi, zdravstvenog i humanitarnog odgoja te se zalaže za poštovanje međunarodnoga humanitarnog prava i zaštitu ljudskih prava”.
S istim ciljem djelovali su u Domovinskom ratu, što posebno ističu na svojoj internetskoj stranici, ali i tijekom poplava u Gunji 2014. godine. Tada, podsjetimo, situacija je bila otprilike slična današnjoj, odnosno volonteri s terena upozoravali su da pomoć do ljudi ne stiže, a načelnik Gunje kazao je da ni lipu donacija od Crvenog križa nisu dobili.
– Ljudi će prestati uplaćivati pomoć, ne samo Crvenom križu nego i u drugim humanitarnim akcijama. Od ove situacije nitko neće profitirati, a dodatno će se naštetiti stanovnicima poplavljenih područja – odgovarali su tada iz Hrvatskog Crvenog križa, baš kao što i sada kažu da ljudi “zbog dezinformacija” manje šalju donacije za područja pogođena potresom.
Te godine kad je katastrofa pogodila Gunju izvršni je predsjednik organizacije postao Robert Markt, koji je i danas na toj poziciji, a taj je bivši HSLS-ovac i danas HDZ-ovac radio u nekoliko ministarstava, u našem veleposlanstvu u Beogradu, Hrvatskoj gospodarskoj komori, a bio je i prvi čovjek Državnog inspektorata. Sad je glavni operativac Crvenog križa, a prema financijskim izvještajima organizacije, od njegova dolaska do kraja 2019. broj zaposlenih povećao se sa 74 na 101 u centralnom pogonu Crvenog križa, jer sveukupno je u društvima po državi zaposleno oko 700 ljudi.
>> VIDEO I dalje traje čišćenje ulica, saniranje dimnjaka i krovova u Petrinji
Nije nam lako
A upravo poslovanje tih društava “pročešljala” je državna revizija pa početkom 2019. objavila kako su utvrđene brojne nepravilnosti u poslovanju, od podizanja novca iz blagajne bez odgovarajuće dokumentacije, preko pozajmica privatnim tvrtkama do nepropisnog korištenja službenog automobila.
Još jedan “uteg” Crvenom križu bila je i Josipa Rimac, koja je do afere Vjetroelektrane bila potpredsjednica organizacije, a na čiju je preporuku zaposlena Anna Maria Radić, žena koja je nepravomoćno osuđena za pogodovanje suprugu Josipe Rimac kako bi, kao branitelj, dobio dva, a ne jedan stan u Kninu.
– Radi još ondje, u službi za fondove EU – neslužbeno nam govori izvor iz Crvenog križa, koji je zamolio za anonimnost. Trude se, govori nam, kako većina zaposlenih tako i volonteri, koji su sedmi dan na terenu što u Banovini, što u raznim centrima u kojima sortiraju robu za stradale. Nije im lako, kaže nam sugovornik, svjestan da “u svakom žitu ima kukolja”.
U slučaju Crvenog križa, pokazala je revizija poslovanja u 2017. godini, rashodi za donacije tada bili su 66 milijuna kuna, a na plaće su iste godine potrošena 54 milijuna. Isti se iznos trenutačno nalazi na Vladinu računu za donacije.
U jednom dnevniku jedna pomalo nesuvisla osoba izjavljuje da je gledala kako volonteri jedu doniranu hranu. Jako puno volontera u Petrinji, cijeli dan razvrstavaju pomoć, tko zna kako im je doma, da li su stradali njihovi domovi, njihove obitelji, cijeli grad u općoj konfuziji, ništa ne radi i još mnogo toga. Da li zamjeriti tim ljudima ako otvore neki paket hrane i pojedu. Ili bi možda kao volonteri trebali raditi gladni i žedni? Ja im ne zamjeram niti najmanje.