Zašto je Hrvatska izdvojila 3, a Srbija 5,5 milijuna eura za svoje sunarodnjake u BiH?

Protekli su vikend Hrvatska i Srbija istodobno objavile novčanu pomoć svojim sunarodnjacima u Bosni i Hercegovini. Srbi u BiH dobili su 5,5 milijuna eura, a Hrvati tri milijuna eura. Bošnjake njihova “braća” također nisu zaboravila. Turska i arapski svijet preko raznih donatora ulažu velik novac u njihove nacionalne projekte. Odmah nakon što su objavili vijesti kome su odobrili sredstva, lideri Hrvatske i Srbije najavili su posjete BiH. Obići će mjesta u koja ulažu novac svojih poreznih obveznika. Plenković je u subotu bio u Tuzli, Žepču i Orašju, a danas stiže u Livno, Široki Brijeg i Mostar. Isti dan dok su Bosnom hodali Plenković i Čović, Vučić je u Beogradu razgovarao sa srpskim liderima u BiH Miloradom Dodikom i Željkom Cvijanović te najavio dolazak u četvrtak u Sarajevo.

Pomoć koju dobivaju narodi u BiH nije jednosmjerna. I oni na različite načine uzvraćaju svojim matičnim domovinama. Ipak, doima se da daytonska država živi kao parazit. Pogotovo kada se zna da je, uz pomoć iz Hrvatske, Srbije i islamskog svijeta, međunarodna zajednica od rata uplatila deset ili desetke milijardi dolara. Prema procjenama, BiH je dobila po stanovniku više nego Njemačka i Japan nakon Drugog svjetskog rata. Uz to, građanima BiH pomaže i njihova dijaspora. Procjenjuje se da službenim kanalima, poštom i preko banaka godišnje u domovinu pošalju više od milijardu eura. Taj je iznos dvaput veći kada se u obzir uzme novac koji ide privatnim kanalima.

Nitko ne zna koliko se novca slilo u BiH od rata do danas. Još se manje zna kako je potrošen. Primjetno je da se financiraju mnogi sumnjivi projekti i ideologije. Zato je bitna njihova transparentnost. Hrvatska to već odavno čini. Sličan recept, čini se, primjenjivat će ubuduće i Srbija. Od pomoći svojim sunarodnjacima kratkoročno koristi u konačnici imaju svi u BiH. Iako nosi naziv “Dani hrvatskog filma”, festival u Orašju, koji financijski podupire RH, oživi Bosansku Posavinu i jedno je od glavnih filmskih događanja za cijelu BiH. Ni Dompes, koji se danas otvara u Mostaru, neće biti od koristi samo siromašnim studentima Hrvatima, već i drugima. Čak i onima iz RH.

Međutim, mnoge donacije, pogotovo iz dalekih zemalja, sumnjive su. Sumnjivo su i potrošene. Pogotovo što, za razliku od Hrvatske, neki drugi žele novcem ostvariti u miru ono što nisu uspjeli oružjem u ratu. Zbog mnogih razloga BiH se treba odvikavati od humanitarnog života i početi stvarati uvjete za život od vlastita rada. Međutim, dok je god tu međunarodna zajednica, ljudi su prisiljeni živjeti od raznih vrsta pomoći. Čak i političke. Stranci su uspostavili takav sustav. Napredak BiH mjerit će se po tome koliko će se smanjivati njihova moć, pa i financijska. Kad ne bude ni njih ni donacija, tek tada će BiH biti dio euroatlantskih integracija. Tada će, umjesto primanja, napokon moći davati pomoć.