Zašto je Stožer zatvorio trgovine nedjeljom ako je petak dokazano najrizičniji dan?

Većina sudaca Ustavnog suda utvrdila je da je odluka Stožera o zabrani rada nedjeljom od 27. travnja do 26. svibnja nije bila u suglasnosti s člankom 16. Ustava. U vrijeme kad je Ustavni sud zatražio očitovanje Vlade, odluka o radu trgovina nedjeljom nije bila na snazi. Prema dostupnim podacima, nisu bili vidljivi epidemiološki razlozi za tu mjeru upravo nedjeljom te je nerijetko u javnosti dovođena u vezu sa zakonima koji su zabranjivali rad trgovina nedjeljom, a o kojima je u dva navrata odlučivao Ustavni sud. Stoga Ustavni sud na prvi pogled nije mogao isključiti dvojbe o ustavnosti i zakonitosti te mjere, odnosno da za njezino donošenje nisu postojali objektivni i racionalno opravdani epidemiološki razlozi.

Prema članku 16. Ustava, ograničenje prava i sloboda kao što je ograničenje rada nedjeljom mora biti razmjerno cilju koji se želi postići. Vlada je u svom očitovanju za tu mjeru navela “veliki oprez u popuštanju mjera u toj odluci Stožera” kako bi se omogućila opskrba građanstva i gospodarska aktivnost, a istodobno smanjio rizik zaraze imajući u vidu povećani epidemiološki rizik u trgovinama i neophodan oprez “s obzirom na to da je epidemiološka situacija tek kretala na bolje”. Vlada je obrazložila kako su stoga uzeti u obzir brojni čimbenici pa i fiskalni podaci koji su ukazivali da se najviše prodaje i dobiti ostvaruje petkom, a ne nedjeljom pa je time nedjelja identificirana kao dan u tjednu “umjerenog epidemiološkog rizika (većeg rizika nego prvih radnih dana u tjednu, a opet manjeg od petka) te kao takva optimalan izbor u smislu maksimalnog smanjenja epidemiološkog rizika uz minimalno narušavanje kvalitete života građana zbog primjereno očuvane mogućnosti opskrbe građana i reaktivacije gospodarskih aktivnosti”.

Za Ustavni sud to obrazloženje nije uvjerljivo jer su trgovine u ožujku radile svaki dan, a u travnju u vrijeme sveopćih popuštanja i ublažavanja mjera ta se odluka ne čini nužnom. Osim toga, ako je najfrekventniji dan po fiskalnim računima APIS-a petak, a virus se širi kapljično i boravkom većeg broja ljudi u zatvorenom prostoru, onda je više opravdanja bilo da izbor padne na petak. Zbog svega navedenog ta odluka Stožera nije zadovoljila zahtjev razmjernosti.

Suci Selanec, Kušan i Abramović napisali su podupiruće izdvojeno mišljenje, prigovarajući “zbunjujućem pristupu testu nužnosti kao jednom od tri koraka načela razmjernosti” od strane većine ustavnih sudaca. Sudac Miroslav Šumanović protiv je odluke većine s obzirom na to da nitko nije tražio zaštitu od “antistožerno orijentiranih aplikanata iz drugih brojnih predmeta” i s obzirom na to da je odluka ukinuta nakon 30 dana. “Ne mogu dokučiti smisao trošenja energije na ustavnopravnu analizu jednog bivšeg normativnog provizorija, de facto privremene sigurnosne mjere (žurno donesene u uvjetima zdravstvene ugroze bez presedana) koja više ne egzistira u pravnom poretku niti rezultira učincima koje treba sanirati”.