Zašto je Milanović iz vrtića odbrusio Schellingu?

Predsjednik Vlade Zoran Milanović u Tisnom je na otvorenju vrtića Spužvica u maniri pravog demagoga rekao da nije došao rezati vrpce i slikati se s djecom, želeći naglasiti da je on drukčiji političar. Ali, što je onda tamo radio!? Premijer ne drži do službenih poziva predsjednice države, a odazvao se pozivu načelnika jedne male općine!? I to s dvojicom potpredsjednika Vlade, Brankom Grčićem i Rankom Ostojićem. Ni 300. Sinjska alka nije imala jaču Vladinu ekipu. Zašto je taj vrtić za sedamdesetak djece u općini s 3000 žitelja tako značajan? Iz izvješća, a Hinino je objavljeno i na službenim stranicama Vlade, ne nazire se odgovor. Štoviše, postavlja se pitanje zar je premijer trebao poreznim obveznicima raditi sav taj trošak da bi iz vrtića u Tisnom odbrusio austrijskom ministru financija Hansu Jörgu Schellingu, objasnio nam da je guverner HNB-a ziheraš s dobrim domobranskim manirama, te da bi po tko zna koji put pregazio obećanje ("Tako mi Boga, neću se osvrtati na to što je bilo ranije") i na temu švicaraca opleo po Tomislavu Karamarku i hadezeovcima?! Sve to mogao je puno jeftinije odraditi i u Zagrebu.

Zašto je onda trebao ići u Tisno, što su predsjednik i potpredsjednici Vlade postigli time što je cijela Hrvatska čula za vrtić Spužvicu? Jučer je, recimo, i u Slavonskom Brodu otvoren vrtić Tintilinić sličnih kapaciteta (oko milijun i pol kuna jefitinija investicija u usporedbi sa 5,5 milijuna kuna u Tisnom) pa to vjerojatno ni u jednom središnjem dnevniku neće biti objavljeno, već samo u lokalnim medijima. Premijer i ministri svojom su nazočnošću osigurali medijsku promociju otvorenju vrtića o čemu su izvijestili svi mediji bez iznimke.

Njihov dolazak odraz je i moći načelnika općine Tisno Ivana Klarina, a posebice kad se naglasi da je 80 posto novca za vrtić osigurano iz europskih fondova preko Ministarstva regionalnog razvoja. Bi li to bilo moguće da na čelu općine Tisno nije tako sposoban načelnik? I, naravno, da nije slučajno baš on SDP-ov koordinator za 9. izbornu jedinicu. U tom kontekstu posve je razumljivo da se kroz medije čuje što je i Grčić rekao u Tisnom: "Osim vrtića, dovršena je sportska dvorana, uređen je dom umirovljenika. Ali, da ne bi bilo komentara da se ulaže samo u Tisno, u Šibensko-kninsku županiju uloženo je oko 160 milijuna kuna, od čega pola iz fondova EU. Složit ćete se da to nije zanemariva svota", kazao je Grčić.

Zašto je to sada važno, svi znamo ali to je onda trebalo ostaviti za predizborne skupove, a ne o trošku poreznih obveznika koristiti mehanizam vlasti za medijsku promidžbu. Slično je bilo i u lipnju kad je premijer na otvorenju vrtića Čavlići u Čavlima rekao kako se nazočni nemaju čemu zahvaljivati jer država samo vraća ono što je uzela kroz poreze i namete, te je kazavši kako je Hrvatska previše centralizirana dodao kako "ćemo morati poraditi da se to promijeni". Što je, uzgred, još prije četiri godine pisalo i u Planu 21. S time da je Zlatko Komadina tada tom događaju dao pravu vrijednost kazavši kako je riječ o demografskoj infrastrukturi. O tomu ni u Tisnom ni u Čavlima premijer i njegova svita nisu govorili. Demografsko stanje u zemlji je takvo da ono što bi u svakoj normalnoj državi bilo ismijano, u Hrvatskoj bi državni vrh zaista trebao činiti, nazočiti svakom otvorenju vrtića, ali ne kako bi to iskoristio isključivo za isprazne političke potrebe svoje stranke, već kako bi ukazao koliko je to ovoj zemlji važno. Tek bi to premijera činilo drukčijim političarem.

>> Što će Hrvatskoj zidovi dok ima Grčića

>> Karamarko je u pravu, ankete nemaju veze s izbornom stvarnošću