Zašto mladi radnici u Hrvatskoj ne biraju vlastiti mirovinski fond: 'Opasna je teza da je mirovina iluzija i da je neće biti'

Kada se prvi put zaposle, mladi ljudi trebali bi izabrati i jedan od četiri obvezna mirovinska fonda u koja će se usmjeravati pet posto mirovinskih doprinosa od njihove bruto plaće. Od njih tisuću koji su ove godine ušli u svijet rada kao zaposleni radnici, samo je njih 18 izabralo mirovinski fond, a ostalima je on dodijeljen automatizmom. Nisu samo stranci, koji ove godine zauzimaju polovinu novih radnih mjesta, neinformirani ili nezainteresirani za buduće mirovine nego i domaći mladi ljudi.

Lani ih je, naprimjer, na tisuću novozaposlenih samo 27 izabralo mirovinski fond. Što je razlog da je mladima svejedno tko će im zarađivati za mirovinu i koliki su prinosi fondova koji ulažu pet posto njihove plaće, nitko nije istraživao, no sudionici velike financijske konferencije koju u Rovinju zajedno organiziraju udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima, mirovinska osiguravajuća društva i Zagrebačka burza zaključili su da svi moraju više poraditi na financijskom opismenjavanju jer i o prinosu fonda ovisi iznos buduće mirovine.

– Opasna je teza da je mirovina iluzija i da je neće biti – poručio je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, koji je rekao da je nadležni resor bio "hiperaktivan" kako bi pripremili promjene propisa koje će omogućiti da sustav bude što kvalitetniji. Spomenuo je da se priprema uredba o ulaganjima mirovinskih fondova u infrastrukturne projekte. Mirovinski fondovi raspolažu s oko 23 milijarde eura ukupne imovine, a od ulaska Hrvatske u europodručje smanjuju se ulaganja mirovinskih fondova u domaću imovinu sa 76 na 65 posto, a povećava udio strane imovine s 24 na 35 posto – istaknuo je Josip Majher, bivši savjetnik ministra rada, a sada član Uprave HPB-a.

– Udio strane imovine idućih će se godina povećati i na 50 posto jer je Hrvatska mala za kapital koji je akumuliran u mirovinskim fondovima – istaknuo je Petar Vlaić, predstavnik mirovinskih fondova koji su u dionice hrvatskih tvrtki uložili oko tri milijarde eura, a oko dvije milijarde eura u strane dionice. Vlaić kaže da su fondovi smanjili ulaganja u domaće obveznice sa 70 na 45 posto za najjaču B kategoriju.

VEZANI ČLANCI:

Vlada već neko vrijeme radi na strategiji za razvoj tržišta kapitala, a ministar financija Marko Primorac istaknuo je da razgovara sa slovenskim kolegama o integraciji zagrebačke i slovenske burze, no razgovara se i s nekoliko drugih država članica EU. Ministar Primorac volio bi ujedinjenu burzu po uzoru na baltičke zemlje. Inače, hrvatsko tržište kapitala klasificirano je kao "frontier market", što znači da je premalo, rizično ili slabo likvidno. Da bi postalo tržište u nastajanju, odnosno "emerging market", potrebni su veći volumeni trgovanja, veći udio slobodnih dionica dostupnih zainteresiranima.

Primorac se pohvalio brojkom od 50 tisuća novih ulagača u državne obveznice i trezorske zapise koji ranije nisu kupovali dionice, a ukupan broj građana koji su kupili državne papire dosegnuo je 150 tisuća. Otprilike deset posto hrvatskog javnog duga u rukama je građana. Novi IPO-i pomogli bi burzi, no njih uglavnom nema. Prvi čovjek Hanfe Ante Žigman podsjeća da cijela Europa ima problema s bankocentričnosti sustava, većina financiranja u Europi, a još više u Hrvatskoj, ide kroz banke, dok se američke tvrtke uglavnom financiraju preko tržišta kapitala. Europska tradicija usmjerenosti na banke ima prednosti i nedostatke, kaže Žigman, jer velika koncentracija u bankama izaziva sigurnost, no disperziranost na puno malih investitora, kao u Americi, daje mogućnost da se lakše i bezbolnije prođe kroz krize, a prije svega brže.

FOTO BBC odabrao 12 najfascinantnijih napuštenih građevina na svijetu. Na popisu i hrvatsko ruglo